1 00:00:05,240 --> 00:00:08,800 Dovodeći naše čulo vida daleko izvan svijeta mašte naših predaka, 2 00:00:08,880 --> 00:00:13,200 ovi čudesni instrumenti – teleskopi, otvaraju nam put prema dubljem 3 00:00:13,280 --> 00:00:17,240 i savršenijem razumijevanju prirode. - Rene Dekart, 1637. 4 00:00:17,720 --> 00:00:22,520 Ljudi su milenijumima gledali u očaravajuće noćno nebo 5 00:00:22,600 --> 00:00:28,320 ne smatrajući zvijezde naše galaksije Mliječnog puta drugim suncima 6 00:00:28,400 --> 00:00:33,400 ili da milijarde drugih galaksija čini ostatak svemira 7 00:00:35,440 --> 00:00:38,760 kao i to da smo jedva sićušna tačka u 8 00:00:38,840 --> 00:00:42,480 13.7 milijardi godina dugoj historiji svemira. 9 00:00:42,560 --> 00:00:46,080 Promatrajući samo našim sopstvenim očima, nismo imali sredstava 10 00:00:46,160 --> 00:00:50,120 za pronalaženje planetskih sistema oko drugih zvijezda, kao ni za utvrđivanje 11 00:00:50,200 --> 00:00:55,000 da li postoji život u ostatku Svemira. 12 00:00:58,080 --> 00:01:00,320 Danas smo na dobrom putu da razjasnimo mnoge 13 00:01:00,400 --> 00:01:03,520 misterije Svemira, jer živimo u vrijeme koje bi se moglo smatrati 14 00:01:03,600 --> 00:01:05,920 najznačajnijim kada je o astronomskim otkrićima riječ. 15 00:01:05,960 --> 00:01:08,960 Ja sam Dr. J. i bit ću vaš vodič u upoznavanju sa teleskopom- 16 00:01:09,040 --> 00:01:11,840 tim nevjerovatnim instrumentom za koji se dokazalo da je 17 00:01:11,920 --> 00:01:15,480 poveznica čovječanstva sa Svemirom. 18 00:01:17,920 --> 00:01:21,840 EYES ON THE SKIES - 400 godina teleskopskih otkrića 19 00:01:22,200 --> 00:01:26,920 1. Novi pogledi na nebo 20 00:01:28,960 --> 00:01:32,120 Prije četiri vijeka, 1609. godine, Jedan čovjek je izašao 21 00:01:32,240 --> 00:01:34,600 u polja u blizini svoga doma. 22 00:01:34,680 --> 00:01:39,000 Usmjerio je svoj ručno izrađeni teleskop prema Mjesecu, planetama i zvijezdama. 23 00:01:39,080 --> 00:01:42,560 Zvao se Galileo Galilej. 24 00:01:44,040 --> 00:01:47,280 Astronomija više nikada nije ostala ista. 25 00:02:07,440 --> 00:02:12,400 Danas, 400 godina nakon što je Galileo usmjerio prvi teleskop prema nebu 26 00:02:12,600 --> 00:02:18,280 astronomi koriste džinovska ogledala na udaljenim planinskim vrhovima za istraživanje neba. 27 00:02:18,360 --> 00:02:23,480 Radio teleskopi prikupljaju slabašne zvukove i šapate iz Svemira. 28 00:02:23,560 --> 00:02:27,640 Naučnici su čak lansirali teleskope u Svemir 29 00:02:27,720 --> 00:02:31,920 visoko iznad štetnih utjecaja naše atmosfere. 30 00:02:33,440 --> 00:02:38,640 I pogled je bio prekrasan! 31 00:02:42,960 --> 00:02:46,600 Međutim, Galileo nije, de facto, izmislio teleskop. 32 00:02:46,680 --> 00:02:49,720 Zasluge pripadaju Hansu Lipperheyu, Pomalo nepoznatom 33 00:02:49,800 --> 00:02:53,400 nizozemsko-njemačkom izrađivaču naočala. 34 00:02:53,480 --> 00:02:57,840 Međutim, Hans Lipperhey nikada nije koristio svoj teleskop za posmatranje zvijezda. 35 00:02:57,920 --> 00:03:00,800 Umjesto toga, smatrao je da će njegov novi izum uglavnom koristiti 36 00:03:00,880 --> 00:03:03,600 moreplovcima i vojnicima. 37 00:03:03,760 --> 00:03:07,240 Lipperhey je porijeklom iz Middelburga, tada velikog trgovačkog grada 38 00:03:07,320 --> 00:03:10,440 u mladoj Nizozemskoj republici. 39 00:03:13,960 --> 00:03:18,040 1608. Lipperhey je ustanovio da kada posmatra udaljeni objekat 40 00:03:18,120 --> 00:03:24,000 kroz konveksna i konkavna sočiva, taj isti objekat će biti uvećan, ukoliko se 41 00:03:24,080 --> 00:03:29,600 dva sočiva nalaze na odgovarajućoj udaljenosti jedno od drugog. 42 00:03:29,680 --> 00:03:33,760 Teleskop je rođen! 43 00:03:33,840 --> 00:03:37,480 Septembra 1608. Lipperhey je predstavio svoj novi izum 44 00:03:37,560 --> 00:03:39,840 nizozemskom princu Mauritsu. 45 00:03:39,920 --> 00:03:42,800 Nije mogao izabrati bolji trenutak, iz razloga što se 46 00:03:42,880 --> 00:03:45,840 u to vrijeme Nizozemska nalazila u.. 47 00:03:45,920 --> 00:03:49,320 osamdesetogodišnjem ratu sa Španijom. 48 00:03:55,320 --> 00:03:59,080 Novi dalekozor mogao je uvećati objekte i na taj način otkriti 49 00:03:59,160 --> 00:04:02,280 neprijateljske brodove i trupe koji su bili isuviše udaljeni da bi se vidjeli 50 00:04:02,360 --> 00:04:04,360 golim okom. 51 00:04:04,440 --> 00:04:07,440 Zaista, veoma koristan izum! 52 00:04:07,520 --> 00:04:12,000 Ipak, nizozemska vlada nikada nije potvrdila Lipperheyu patent teleskopa. 53 00:04:12,080 --> 00:04:15,400 Razlog je bio taj što su i ostali trgovci tražili priznavanje izuma 54 00:04:15,480 --> 00:04:19,200 posebno Lipperheyev suparnik Sacharias Janssen. 55 00:04:19,280 --> 00:04:21,480 Spor nikada nije riješen. 56 00:04:21,560 --> 00:04:27,880 I do današnjeg dana, pravo porijeklo teleskopa ostaje prekriveno misterijom. 57 00:04:28,880 --> 00:04:32,680 Italijanski astronom Galileo Galilej, Otac moderne fizike 58 00:04:32,760 --> 00:04:37,600 čuo je za teleskop i odlučio je da izradi svoj vlastiti. 59 00:04:38,320 --> 00:04:42,360 Deset mjeseci ranije, do ušiju mi je došla vijest da je izvjesni 60 00:04:42,440 --> 00:04:48,200 Fleming izradio dalekozor pomoću kojega se vidljivi objekti 61 00:04:48,280 --> 00:04:52,960 premda veoma udaljeni od očiju posmatrača, čine 62 00:04:53,040 --> 00:04:56,120 kao da se nalaze u blizini. 63 00:04:56,480 --> 00:04:59,440 Galileo je bio najveći naučnik svoga vremena. 64 00:04:59,520 --> 00:05:02,560 Također je bio snažan pobornik novog pogleda na svijet zagovaranog 65 00:05:02,640 --> 00:05:06,160 od strane poljskog astronoma Nikole Kopernika, koji je tvrdio 66 00:05:06,240 --> 00:05:10,440 da se Zemlja okreće oko Sunca,a ne obrnuto. 67 00:05:11,520 --> 00:05:14,240 Na temelju onoga što je čuo o nizozemskom teleskopu, Galileo je 68 00:05:14,320 --> 00:05:16,560 napravio sopstvene instrumente. 69 00:05:16,640 --> 00:05:19,160 Bili su mnogo kvalitetniji. 70 00:05:20,520 --> 00:05:25,320 Konačno, ne štedeći ni rad ni novac, uspio sam 71 00:05:25,400 --> 00:05:29,640 da izradim za sebe u toj mjeri savršen instrument da 72 00:05:29,720 --> 00:05:33,880 objekti koje posmatramo pomoću njega, izgledaju skoro hiljadu puta veći 73 00:05:33,960 --> 00:05:38,800 nego kada ih motrimo našim prirodnim vidom. 74 00:05:39,680 --> 00:05:43,600 Bilo je vrijeme da svoj teleskop isproba i na nebu. 75 00:05:45,880 --> 00:05:49,640 Došao sam do zaključka i uvjerenja da površina 76 00:05:49,760 --> 00:05:53,480 Mjeseca nije ravna, jednolična i pravilno zaobljena 77 00:05:53,720 --> 00:05:57,440 kao što je veliki broj filozofa vjerovao da jeste 78 00:05:57,520 --> 00:06:01,680 već je neravna, gruba, i puna šupljina i uzvišenja 79 00:06:01,760 --> 00:06:06,240 i nije drugačija od površine Zemlje. 80 00:06:11,600 --> 00:06:15,320 Pejsaž kratera, planina i dolina. 81 00:06:15,400 --> 00:06:18,320 Svijet baš poput našeg! 82 00:06:19,560 --> 00:06:24,040 Nekoliko sedmica kasnije, januara 1610. Galileo je posmatrao Jupiter. 83 00:06:24,120 --> 00:06:28,560 U blizini planete vidio je četiri tačkice svjetlosti koje su noćima mijenjale 84 00:06:28,680 --> 00:06:32,960 svoj položaj na nebu, zajedno sa Jupiterom. 85 00:06:33,040 --> 00:06:37,880 Bilo je to poput sporog, kosmičkog baleta satelita koji okružuju planetu. 86 00:06:37,960 --> 00:06:40,720 Ove četiri tačkice svjetlosti kasnije će postati poznate kao 87 00:06:40,800 --> 00:06:43,560 Galilejevi Jupiterovi mjeseci. 88 00:06:43,680 --> 00:06:46,240 Šta je još otkrio Galileo? 89 00:06:46,320 --> 00:06:48,400 Venerine faze! 90 00:06:48,520 --> 00:06:51,880 Baš kao i Mjesec, Venera raste i iščezava od srpa 91 00:06:51,960 --> 00:06:54,200 do pune faze i tako ponovo. 92 00:06:54,280 --> 00:06:58,560 Čudni „dodaci“ na obje strane Saturna. 93 00:06:58,680 --> 00:07:01,160 Tamne pjege na površini Sunca. 94 00:07:01,280 --> 00:07:03,440 I naravno, zvijezde. 95 00:07:03,520 --> 00:07:06,400 Hiljade, možda čak i milioni njih. 96 00:07:06,480 --> 00:07:09,320 Svaka isuviše slabog sjaja da bi se vidjela golim okom. 97 00:07:09,440 --> 00:07:13,880 Bilo je to kao da su čovječanstvu iznenada odvezane oči. 98 00:07:13,960 --> 00:07:18,000 Čitav svemir bio je tu da se razotkrije. 99 00:07:23,440 --> 00:07:27,720 Novosti o teleskopu munjevito su se širile Evropom. 100 00:07:27,840 --> 00:07:32,080 U Pragu, na dvoru cara Rudolfa II, Johannes Kepler 101 00:07:32,200 --> 00:07:34,760 unaprijedio je dizajn instrumenta. 102 00:07:34,840 --> 00:07:38,800 U Antwerpenu, nizozemski kartograf Michael van Langren napravio je 103 00:07:38,920 --> 00:07:41,880 prve vjerodostojne mape Mjeseca koje su pokazivale ono za šta je on vjerovao da su 104 00:07:41,960 --> 00:07:44,400 kontinenti i oceani. 105 00:07:44,520 --> 00:07:49,640 Johannes Hevelius, bogati poljski pivar, napravio je ogromne 106 00:07:49,720 --> 00:07:53,200 teleskope u svojoj opservatoriji u Gdanjsku. 107 00:07:53,280 --> 00:07:57,840 Ova opservatorija bila je toliko velika, da je prekrivala tri krova! 108 00:07:59,200 --> 00:08:02,240 Ipak, najbolje instrumente tog vremena, izradio je 109 00:08:02,320 --> 00:08:05,360 Christiaan Huygens u Nizozemskoj. 110 00:08:05,440 --> 00:08:11,080 1655. Huygens je otkrio Titan, najveći Saturnov mjesec. 111 00:08:11,160 --> 00:08:15,160 Nekoliko godina kasnije, njegova posmatranja otkrila su sistem Saturnovih prstenova 112 00:08:15,240 --> 00:08:20,320 ono što Galileo niakda nije razumio. 113 00:08:20,400 --> 00:08:24,600 I posljednje, ali ne i najmanje važno, Huygens je vidio tamne mrlje i svijetle 114 00:08:24,680 --> 00:08:27,360 polarne kape na Marsu. 115 00:08:27,440 --> 00:08:31,080 Da li ima života na ovom udaljenom, izvanzemaljskom svijetu? 116 00:08:31,160 --> 00:08:35,240 pitanje je koje zaokuplja astronome i dan danas. 117 00:08:35,880 --> 00:08:39,480 Najraniji teleskopi bili su refraktori, i koristili su 118 00:08:39,560 --> 00:08:42,640 sočiva koja su prikupljala i fokusirala svjetlost zvijezda. 119 00:08:42,720 --> 00:08:45,440 Kasnije su sočiva zamijenjena ogledalima. 120 00:08:45,520 --> 00:08:49,080 Ovaj teleskop-reflektor, prvi je izradio Niccolò Zucchi 121 00:08:49,160 --> 00:08:52,000 a kasnije ga je usavršio Isaac Newton. 122 00:08:52,080 --> 00:08:55,720 U kasnom 18. stoljeću, najveća ogledala na svijetu 123 00:08:55,800 --> 00:08:59,560 bila su djelo Williama Herschela, orguljaša koji je postao astronom 124 00:08:59,640 --> 00:09:02,480 koji je radio sa svojom sestrom Karolinom. 125 00:09:02,560 --> 00:09:06,200 U njihovoj kući u Bathu, u Engleskoj, Herschelovi su sipali usijani 126 00:09:06,280 --> 00:09:09,840 rastopljeni metal u kalup, i kada bi se sve to ohladilo, 127 00:09:09,920 --> 00:09:15,440 polirali su površinu da bi reflektirala zvjezdanu svjetlost. 128 00:09:15,520 --> 00:09:20,320 Tokom svog života, Herschel je izradio više od 400 teleskopa. 129 00:09:24,480 --> 00:09:28,360 Neki su bili toliko veliki da je bilo potrebno četvoro sluga 130 00:09:28,440 --> 00:09:31,560 za upravljanje različitim konopcima i točkovima koji su bili 131 00:09:31,640 --> 00:09:36,000 potrebni za praćenje kretanja zvijezda na noćnom nebu 132 00:09:36,080 --> 00:09:39,440 koje je, naravno, izazvano Zemljinom rotacijom. 133 00:09:39,520 --> 00:09:43,080 Herschel je postao nešto poput izviđača; Pretraživao je nebo 134 00:09:43,160 --> 00:09:46,680 i bilježio na stotine novih maglina i dvojnih zvijezda. 135 00:09:46,760 --> 00:09:50,280 Također je otkrio da bi Mliječni put morao biti plosnati disk. 136 00:09:50,360 --> 00:09:54,120 Čak je izmjerio i kretanje Sunčevog sistema kroz taj disk 137 00:09:54,200 --> 00:09:58,800 tako što je posmatrao relativno kretanje zvijezda i planeta. 138 00:09:58,880 --> 00:10:06,360 A onda, 13.marta 1781. otkrio je novu planetu – Uran. 139 00:10:06,440 --> 00:10:10,640 Trebalo je više od 200 godina da NASA-in svemirski brod Voyager 2 140 00:10:10,720 --> 00:10:15,840 omogući astronomima prvi bliži pogled na ovaj udaljeni svijet. 141 00:10:16,760 --> 00:10:21,240 U bogatom i plodnom krajoliku centralne Irske, William Parsons 142 00:10:21,320 --> 00:10:26,520 treći grof od Rosse-a, napravio je najveći teleskop devetnaestog vijeka. 143 00:10:26,600 --> 00:10:30,520 Sa svojim metalnim ogledalom koje je zapremalo prečnik od 1.8 metara, džinovski 144 00:10:30,600 --> 00:10:35,240 teleskop, postao je poznat kao "Levijatan iz Parsonstowna". 145 00:10:35,320 --> 00:10:39,320 Povremeno, u vedrim noćima bez mjeseca, grof je sjedao za okular 146 00:10:39,440 --> 00:10:44,400 i jedrio putujući kroz Svemir. 147 00:10:45,280 --> 00:10:50,160 Do magline u Orionu – danas poznate kao zvjezdano porodilište. 148 00:10:50,280 --> 00:10:55,880 Dalje, do misteriozne magline Rakovica, ostatka eksplozije supernove. 149 00:10:55,960 --> 00:10:57,880 I do magline Vrtlog? 150 00:10:57,960 --> 00:11:02,520 Lord Rosse je prvi ustanovio njen veličanstveni spiralni oblik. 151 00:11:02,600 --> 00:11:08,400 Galaksija poput naše, sa zamršenim oblacima tamne prašine i užarenog gasa 152 00:11:08,480 --> 00:11:12,400 Milijarde zasebnih zvijezda, i ko zna - 153 00:11:12,480 --> 00:11:16,520 možda čak i planete poput Zemlje. 154 00:11:18,880 --> 00:11:24,880 Teleskop je postao naš brod za istraživanje Svemira. 155 00:11:29,720 --> 00:11:34,080 2. Veće znači i bolje 156 00:11:36,080 --> 00:11:38,480 Noću, vaše se oči adaptiraju na mrak. 157 00:11:38,560 --> 00:11:42,640 Vaše zjenice se šire da propuste više svjetlosti u oči. 158 00:11:42,720 --> 00:11:47,880 Kao rezultat, predmete vidimo tamnije, a zvijezde slabije. 159 00:11:47,960 --> 00:11:51,720 Sada zamislite da su vaše zjenice široke jedan metar. 160 00:11:51,800 --> 00:11:55,960 Izgledali biste prilično čudno, ali biste imali i nadprirodan vid! 161 00:11:56,000 --> 00:11:59,400 To je ono što teleskopi čine za vas. 162 00:12:01,880 --> 00:12:04,640 Teleskop je nešto poput solunara. 163 00:12:04,720 --> 00:12:10,240 Njegovo glavno sočivo ili ogledalo sakuplja zvjezdanu svjetlost i sabire je u vaše oko. 164 00:12:13,080 --> 00:12:17,800 Što je sočivo ili ogledalo teleskopa veće, to možemo vidjeti objekte slabijeg sjaja. 165 00:12:17,880 --> 00:12:20,720 Veličina zaista znači sve. 166 00:12:20,800 --> 00:12:23,400 No koliko velik teleskop je moguće napraviti? 167 00:12:23,480 --> 00:12:26,400 Pa, ne baš toliko velik, ukoliko se radi o teleskopu refraktoru. 168 00:12:29,480 --> 00:12:32,720 Zvjezdana svjetlost mora da prođe kroz glavno sočivo. 169 00:12:32,800 --> 00:12:36,080 I tako ga možete pridržavati samo oko njegovih rubova. 170 00:12:36,160 --> 00:12:41,880 No ukoliko je sočivo preveliko, postaje i isuviše teško, te se počinje deformirati pod sopstvenom težinom. 171 00:12:41,960 --> 00:12:45,640 To znači da će i slika biti iskrivljena. 172 00:12:47,400 --> 00:12:54,320 Najveći refraktor u istoriji napravljen je 1897.u Yerkes Opservatoriji blizu Chicaga. 173 00:12:54,400 --> 00:12:57,480 Njegovo glavno sočivo bilo je tek nešto šire od jednog metra. 174 00:12:57,560 --> 00:13:02,080 Ali je zato njegova cijev bila duga nevjerovatnih 18 metara. 175 00:13:02,160 --> 00:13:08,720 Pojavom Yerkes teleskopa, izrađivači refraktorskih teleskopa dosegli su svoj limit. 176 00:13:08,800 --> 00:13:10,880 Želite veće teleskope? 177 00:13:10,960 --> 00:13:12,800 Zamislite ogledala. 178 00:13:17,080 --> 00:13:23,080 Kod teleskopa reflektora, zvjezdana svjetlost se odbija od ogledala umjesto da prolazi kroz sočivo. 179 00:13:23,160 --> 00:13:29,400 To znači da se ogledalo može napraviti mnogo tanje nego što je to slučaj sa sočivom, a može ga se i poduprijeti straga. 180 00:13:29,480 --> 00:13:34,640 Kao rezultat, moguće je izraditi mnogo veća ogledala nego sočiva. 181 00:13:35,640 --> 00:13:39,720 Velika ogledala pojavila su se u južnoj Kaliforniji prije jednog stoljeća. 182 00:13:39,800 --> 00:13:44,880 Mount Wilson tada je predstavljalo usamljeni vrh u pustoši planina San Gabriel. 183 00:13:44,960 --> 00:13:49,080 Nebo je bilo vedro, a noći tamne. 184 00:13:49,160 --> 00:13:53,640 Upravo ovdje, George Ellery Hale prvi je izradio teleskop od 1.5 metar. 185 00:13:53,720 --> 00:13:58,400 Manji od Lord Rosse-ovog Levijatana,povučenog iz upotrebe, bio je i mnogo kvalitetniji. 186 00:13:58,480 --> 00:14:02,160 I na mnogo boljoj lokaciji, također. 187 00:14:02,240 --> 00:14:07,640 Hale je naveo lokalnog poduzetnika Johna Hookera da investira u instrument od 2.5 metra. 188 00:14:07,720 --> 00:14:12,560 Tone stakla i kovanog čelika dovučene su na uzvišenje Wilson. 189 00:14:12,640 --> 00:14:16,000 Hookerov teleskop dovršen je 1917 190 00:14:16,080 --> 00:14:20,240 i u narednih 30 godina, ostat će najveći teleskop na svijetu. 191 00:14:20,320 --> 00:14:25,400 Veliki dio kosmičke artiljerije, spreman da napadne Svemir. 192 00:14:28,480 --> 00:14:31,080 I zaista je i napao. 193 00:14:31,160 --> 00:14:34,240 Zajedno sa nevjerovatnom veličinom novog teleskopa, došle su 194 00:14:34,280 --> 00:14:37,240 i bitne promjene u načinu posmatranja slike. 195 00:14:37,280 --> 00:14:40,800 Astronomi nisu više osmatrali kroz okular novog giganta. 196 00:14:40,880 --> 00:14:45,960 Već su umjesto toga satima sakupljali svjetlost na fotografskim pločama. 197 00:14:46,000 --> 00:14:50,800 Nikada ranije, niko nije posmatrao toliko daleko u Svemir. 198 00:14:50,880 --> 00:14:55,160 Za spiralne magline, ispostavilo se da su građene od pojedinačnih zvijezda. 199 00:14:55,240 --> 00:14:59,560 Da li bi one mogle biti zvjezdani sistemi poput našeg Mliječnog puta? 200 00:14:59,640 --> 00:15:03,800 U Andromedinoj maglini, Edwin Hubble otkrio je poseban tip zvijezda 201 00:15:03,880 --> 00:15:07,400 koje sa velikom preciznošću mijenjaju svoj sjaj. 202 00:15:07,480 --> 00:15:11,720 Iz svog promatranja, Hubble je bio u mogućnosti odrediti udaljenost do Andromede: 203 00:15:11,800 --> 00:15:15,960 skoro milion svjetlosnih godina. 204 00:15:16,080 --> 00:15:22,720 Jasno je da su spiralne magline, kao što je i Andromeda, bile apsolutno zasebne galaksije. 205 00:15:24,480 --> 00:15:27,320 Ali to nije bila jedina nevjerovatna stvar. 206 00:15:27,400 --> 00:15:32,000 Za većinu ovih galaksija se ustanovilo da se udaljavaju od Mliječnog puta. 207 00:15:32,080 --> 00:15:37,640 Na Mount Wilsonu, Hubble je ustanovio da se obližnje galaksije približavaju malim brzinama 208 00:15:37,640 --> 00:15:42,480 dok se udaljene galaksije odmiču znatno većom brzinom. 209 00:15:42,560 --> 00:15:43,720 Zaključak? 210 00:15:43,800 --> 00:15:46,560 Svemir se širi. 211 00:15:46,640 --> 00:15:53,400 Hookerov teleskop omogućio je naučnicima najveće astronomsko otkriće 20-og vijeka. 212 00:15:56,080 --> 00:16:00,640 Zahvaljujući teleskopu, odredili smo i historiju Svemira. 213 00:16:00,720 --> 00:16:04,880 Prije nešto manje od 14 milijardi godina, Svemir je rođen 214 00:16:04,960 --> 00:16:09,240 velikom eksplozijom vremena i prostora, materije i energije, zvanom 215 00:16:09,280 --> 00:16:11,560 Veliki prasak. 216 00:16:11,640 --> 00:16:17,480 Sićušne kvantne fluktuacije narasle su u guste zakrpe primordijalne „supe“. 217 00:16:17,560 --> 00:16:20,160 Iz njih su se kondenzirale galaksije. 218 00:16:20,240 --> 00:16:23,800 Zapanjujući niz različitih veličina i oblika. 219 00:16:26,560 --> 00:16:30,400 Nuklearna fuzija u jezgrima zvijezda proizvela je nove atome. 220 00:16:30,480 --> 00:16:34,880 Ugljik, kisik, željezo, zlato. 221 00:16:34,960 --> 00:16:39,640 Eksplozija Supernove rasula je ove teške elemente natrag u svemir. 222 00:16:39,720 --> 00:16:43,080 Sirov materijal za formiranje novih zvijezda. 223 00:16:43,160 --> 00:16:44,800 I planeta! 224 00:16:46,880 --> 00:16:54,880 Nekada, negdje i nekako, jednostavne organske molekule razvile su se u žive organizme. 225 00:16:54,960 --> 00:17:00,560 Život je jedno od čuda svemira koji se konstantno razvija. 226 00:17:00,640 --> 00:17:02,880 Mi smo zvjezdana prašina. 227 00:17:02,960 --> 00:17:07,000 To je velika vizija i priča 228 00:17:07,080 --> 00:17:11,160 koja nam je omogućena posmatranjem teleskopom. 229 00:17:11,240 --> 00:17:15,640 Zamislite: Bez teleskopa, znali bi smo samo za šest planeta 230 00:17:15,720 --> 00:17:18,160 jedan mjesec, i nekoliko hiljada zvijezda. 231 00:17:18,240 --> 00:17:22,400 Astronomija bi još uvijek bila u svom ranom djetinstvu. 232 00:17:23,640 --> 00:17:27,480 Poput zakopanog blaga, prostranstva Svemira su prizvana 233 00:17:27,560 --> 00:17:30,000 odvažno iz drevnih vremena. 234 00:17:30,080 --> 00:17:35,480 Prinčevi i vladari, političari i industrijalci, jednako kao i naučnici 235 00:17:35,560 --> 00:17:40,240 osjetili su privlačnost neistraženih svemirskih mora, i svojim obezbjeđivanjem 236 00:17:40,280 --> 00:17:45,400 sredstava za instrumente, sfera istraživanja se ubrzano širila. 237 00:17:59,800 --> 00:18:02,640 George Ellery Hale imao je jedan definitivni san: 238 00:18:02,720 --> 00:18:06,960 da izradi teleskop duplo veći od onog koji je do tada držao rekord. 239 00:18:07,000 --> 00:18:10,880 Upoznajte se sa veličanstvenom starom damom atronomije dvadesetog vijeka. 240 00:18:10,960 --> 00:18:15,880 5-metarski Hale-ov teleskop na planini Palomar. 241 00:18:15,960 --> 00:18:20,560 Preko pet stotina tona pokretne težine, a tako precizno uravnoteženo 242 00:18:20,640 --> 00:18:24,640 da se kreće skladno poput balerine. 243 00:18:24,720 --> 00:18:30,240 Njegovo ogledalo od 40 tona otkriva zvijezde 40 miliona puta slabijeg sjaja nego što je vidljivo golim okom. 244 00:18:30,280 --> 00:18:35,240 Dovršen 1948. Hale-ov teleskop Pružio nam je nenadmašan pogled na planete 245 00:18:35,280 --> 00:18:38,800 skupine zvijezda, magline i galaksije. 246 00:18:41,080 --> 00:18:44,960 Džinovski Jupiter, sa svojim mnoštvom mjeseci. 247 00:18:45,080 --> 00:18:49,080 Zapanjujuća Plamteća maglina. 248 00:18:49,160 --> 00:18:54,240 Blijedi pramenovi plina u Orionovoj maglini. 249 00:18:59,880 --> 00:19:02,080 No da li se moglo napraviti još veće? 250 00:19:02,160 --> 00:19:06,240 Pa, sovjetski astronomi pokušali su krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka. 251 00:19:06,280 --> 00:19:10,640 Visoko u kavkaskim planinama, napravili su Veliki azimutni teleskop 252 00:19:10,720 --> 00:19:14,880 sa glavnim ogledalom promjera 6 metara. 253 00:19:14,960 --> 00:19:17,640 Ali nikada zapravo nije opravdao očekivanja. 254 00:19:17,720 --> 00:19:21,720 Jednostavno, bio je prevelik, isuviše skup i težak. 255 00:19:21,800 --> 00:19:24,960 Da li su tada izrađivači teleskopa morali odustati? 256 00:19:25,080 --> 00:19:28,480 Da li su morali sahraniti svoje snove o još većim instrumentima? 257 00:19:28,560 --> 00:19:31,960 Da li je historija teleskopa došla do svog preuranjenog kraja? 258 00:19:32,080 --> 00:19:33,400 Naravno da ne. 259 00:19:33,480 --> 00:19:36,480 Danas u upotrebi imamo 10-metarske teleskope. 260 00:19:36,560 --> 00:19:39,160 A još veći i veći su u planu. 261 00:19:39,240 --> 00:19:40,720 U čemu je bilo rješenje? 262 00:19:40,800 --> 00:19:42,640 U novim tehnologijama. 263 00:19:44,000 --> 00:19:48,760 3. Spas je u tehnologiji 264 00:19:48,960 --> 00:19:52,800 Baš kao što i moderni automobili ne izgledaju više kao Ford model T, tako su i današnji 265 00:19:52,880 --> 00:19:56,280 teleskopi znatno drugačiji od svojih klasičnih predhodnika 266 00:19:56,360 --> 00:19:58,680 kao što je 5-metarski Hale-ov teleskop. 267 00:19:58,760 --> 00:20:01,880 Kao jedna od razlika, njihova montaža mnogo je manja. 268 00:20:01,960 --> 00:20:05,840 Starinska montaža bila je ekvatorijalna gdje je jedna od osovina 269 00:20:05,920 --> 00:20:09,720 uvijek bila montirana paralelno sa zemljinom rotacionom osovinom. 270 00:20:09,800 --> 00:20:13,480 Da bi se pratilo kretanje neba, telekopi su se jednostavno 271 00:20:13,560 --> 00:20:18,200 morali rotirati oko ove ose istom brzinom kojom se i Zemlja rotira oko svoje ose. 272 00:20:18,280 --> 00:20:21,160 Prilično lako, ali zahtijevalo je i veliki prostor. 273 00:20:21,240 --> 00:20:26,040 Današnje azimutne montaže su mnogo kompaktnije. 274 00:20:26,080 --> 00:20:30,440 Sa takvom montažom, teleskom je usmjeren poput topa. 275 00:20:30,480 --> 00:20:35,240 Jednostavno izaberemo položaj i ugao i možemo krenuti sa posmatranjem. 276 00:20:35,320 --> 00:20:38,640 Problem je upratiti svo nebesko kretanje. 277 00:20:38,720 --> 00:20:44,240 Teleskop se različitim brzinama mora rotirati oko svojih osovina. 278 00:20:44,320 --> 00:20:50,720 To je u suštini postalo moguće kada su teleskopi počeli biti kontrolirani kompjuterima. 279 00:20:50,800 --> 00:20:52,840 Manju montažu jeftinije je i napraviti. 280 00:20:52,920 --> 00:20:57,520 Štaviše, uklapa se i u manju kupolu Što još više smanjuje troškove 281 00:20:57,600 --> 00:21:00,320 i poboljšava kvalitet slike. 282 00:21:00,400 --> 00:21:03,800 Uzmimo za primjer dvostruki Keck Teleskop na Havajima. 283 00:21:03,880 --> 00:21:06,600 Iako su njihova 10-metarska ogledala dva puta veća 284 00:21:06,680 --> 00:21:10,440 od onih na Hale-ovom teleskopu, ona se ipak uklapaju u manje kupole 285 00:21:10,520 --> 00:21:13,240 od onih na Mount Palomaru. 286 00:21:15,080 --> 00:21:17,440 Teleskopska ogledala, također su se razvila. 287 00:21:17,520 --> 00:21:19,120 Nekada su bila debela i teška. 288 00:21:19,200 --> 00:21:21,840 Danas su ona tanka i lagana. 289 00:21:21,920 --> 00:21:26,800 Ogledalske ćelije koje mogu biti široke nekoliko metara lijevaju se u džinovskim, rotirajućim pećima. 290 00:21:26,880 --> 00:21:30,320 A debele su tek nešto manje od 20 centimetara. 291 00:21:30,400 --> 00:21:32,960 Složena potporna struktura sprječava da se tanko ogledalo 292 00:21:33,080 --> 00:21:35,200 slomi pod sopstvenom težinom. 293 00:21:35,280 --> 00:21:39,120 Kompjuterski kontrolirani klipovi i aktivatori također pomažu u održavanju 294 00:21:39,200 --> 00:21:40,840 savršenog oblika ogledala. 295 00:21:43,400 --> 00:21:45,520 Ovaj sistem se naziva aktivna optika. 296 00:21:45,600 --> 00:21:49,840 Zamisao je da se kompenziraju i korigiraju bilo kakve deformacije glavnog ogledala 297 00:21:49,920 --> 00:21:54,560 izazvane gravitacijom, vjetrom, Ili temperaturnim promjenama. 298 00:21:54,640 --> 00:21:58,240 Danas je i tanko ogledalo znatno lakše. 299 00:21:58,320 --> 00:22:01,440 To znači da njegova kompletna potporna struktura, uključujući i montažu 300 00:22:01,560 --> 00:22:03,440 može biti mnogo lakša i urednija. 301 00:22:03,520 --> 00:22:05,560 I jeftinija! 302 00:22:05,640 --> 00:22:08,360 Sada je ovdje 3.6-metarski teleskop nove tehnologije 303 00:22:08,440 --> 00:22:11,760 kojeg su napravili evropski astronomi krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. 304 00:22:11,840 --> 00:22:14,840 Služio je kao test za mnoge nove tehnologije 305 00:22:14,920 --> 00:22:16,120 u izradi teleskopa. 306 00:22:16,200 --> 00:22:20,960 Čak ni njegova kupola nije imala ništa zajedničko sa tradicionalnim teleskopskim kupolama. 307 00:22:21,080 --> 00:22:24,240 Teleskop nove tehnologije polučio je veliki uspjeh. 308 00:22:24,320 --> 00:22:27,280 Bilo je vrijeme da se probije granica od 6 metara. 309 00:22:27,600 --> 00:22:31,400 Mauna Kea Opservatorija nalazi se na najvišoj tačci Pacifika 310 00:22:31,480 --> 00:22:34,960 4200 metara iznad nivoa mora. 311 00:22:36,960 --> 00:22:41,120 Na plažama Havaja, turisti uživaju u suncu i valovima. 312 00:22:41,200 --> 00:22:44,520 Ali visoko iznad njih, astronomi se suočavaju sa niskim temperaturama 313 00:22:44,600 --> 00:22:51,160 i visinskom bolešću u njihovoj misiji otkrivanja tajni svemira. 314 00:22:51,240 --> 00:22:54,120 Keck Teleskopi su među najvećima na svijetu. 315 00:22:54,200 --> 00:22:59,120 Njihova ogledala su prečnika 10 metara i tanka popout pločice. 316 00:22:59,200 --> 00:23:04,040 Popoločani kao pod kupatila, sastoje se od 36 šesterougaonih segmenata 317 00:23:04,120 --> 00:23:07,480 a svaki od njih kontroliran je nanometarskom preciznošću. 318 00:23:07,560 --> 00:23:11,200 To su istinski divovi, posvećeni posmatranju neba. 319 00:23:11,280 --> 00:23:14,120 Katedrale nauke. 320 00:23:14,200 --> 00:23:16,600 Noć pada na Mauna Kea. 321 00:23:16,680 --> 00:23:21,720 Keck Teleskopi počinju sa prikupljanjem fotona iz najudaljenijih dijelova kosmosa. 322 00:23:21,800 --> 00:23:24,520 Njihova dva ogledala se kombiniraju i po učinku su bolja 323 00:23:24,600 --> 00:23:27,440 od svih ranijih teleskopa. 324 00:23:27,520 --> 00:23:30,360 Šta će biti njihov večerašnji „ulov“? 325 00:23:34,680 --> 00:23:39,520 Sudarajuće galaksije, milijardama svjetlosnih godina daleko? 326 00:23:39,600 --> 00:23:45,320 Umiruća zvijezda koja izdiše u planetarnoj maglini? 327 00:23:45,400 --> 00:23:51,040 Ili možda planeta izvan sunčevog sistema na kojoj bi moglo biti života? 328 00:23:51,120 --> 00:23:55,920 U Cerro Paranalu u Čileanskoj Atacama pustinji – najsušnijem mjestu na Zemlji - 329 00:23:55,960 --> 00:24:00,040 nalazimo daleko najveću astronomsku mašinu ikada sagrađenu: 330 00:24:00,120 --> 00:24:03,560 Evropski veliki teleskop. 331 00:24:16,200 --> 00:24:19,520 VLT zaista predstavlja četiri teleskopa u jednom. 332 00:24:19,600 --> 00:24:22,760 Svaki od njih sadrži 8.2-metarsko ogledalo 333 00:24:22,840 --> 00:24:24,120 Antu. 334 00:24:24,200 --> 00:24:25,240 Kueyen. 335 00:24:25,320 --> 00:24:26,320 Melipal. 336 00:24:26,400 --> 00:24:27,760 Yepun. 337 00:24:27,840 --> 00:24:33,440 Izvorna imena Mapuche indijanaca za Sunce, Mjesec, Južni Križ i Veneru. 338 00:24:33,520 --> 00:24:37,800 Ogromna ogledala napravljena su u Njemačkoj, ispolirana u Francuskoj i dovezena u Čile 339 00:24:37,880 --> 00:24:41,240 i onda lagano transportirana kroz pustinju. 340 00:24:41,320 --> 00:24:44,960 Pri zalasku sunca, teleksopske kupole se otvaraju. 341 00:24:45,040 --> 00:24:48,560 Zvjezdana svjetlost obrušava se na VLT ogledala. 342 00:24:49,280 --> 00:24:52,080 Nova otkrića su tu. 343 00:24:55,920 --> 00:24:58,160 Laser para po noćnom nebu. 344 00:24:58,240 --> 00:25:00,680 Projektuje umjetnu zvijezdu u atmosferi 345 00:25:00,760 --> 00:25:03,840 90 kilometara iznad naših glava. 346 00:25:03,920 --> 00:25:06,920 Senzori valnog fronta mjere krivljenje slike zvijezde 347 00:25:06,960 --> 00:25:09,120 izazvano atmosferskom turbulencijom. 348 00:25:09,200 --> 00:25:12,960 Zatim, brzi kompjuteri nalažu savitljivom ogledalu na koji način da se 349 00:25:13,040 --> 00:25:15,800 deformiše, da bi ispravilo krivljenje. 350 00:25:15,880 --> 00:25:18,960 Krajnji efekat je netrepereća zvijezda. 351 00:25:19,040 --> 00:25:22,600 To se zove adaptibilna optika i predstavlja veliki mađioničarski trik 352 00:25:22,680 --> 00:25:24,320 današnje astronomije. 353 00:25:24,400 --> 00:25:28,840 Bez njega, naš pogled na svemir bio bi pomućen atmosferom. 354 00:25:28,920 --> 00:25:32,880 Ali uz pomoć njega, slika nam je kristalno čista. 355 00:25:35,480 --> 00:25:39,480 Još jedan primjer optičke magije, poznat je kao interferometrija. 356 00:25:39,560 --> 00:25:43,360 Zamisao je da se uzme svjetlost iz dva odvojena teleskopa 357 00:25:43,440 --> 00:25:46,640 i spoji u određenoj tačci, očuvavši pri tome 358 00:25:46,720 --> 00:25:49,320 relativne pomake između svjetlosnih valova. 359 00:25:49,400 --> 00:25:53,160 Ukoliko je to odrađeno dovoljno precizno, kao rezultat će se dva teleskopa 360 00:25:53,240 --> 00:25:56,600 ponašati kao da su dio jednog, ogromnog ogledala 361 00:25:56,680 --> 00:25:59,920 velikog kao i udaljenost između njih. 362 00:25:59,960 --> 00:26:04,040 U praksi, interferometrija daje teleskopu orlovski vid. 363 00:26:04,120 --> 00:26:07,600 I pomaže manjim teleskopima da pokažu nivo detalja 364 00:26:07,680 --> 00:26:12,440 koji bi na drugi način bio vidljiv samo uz pomoć mnogo većeg teleskopa. 365 00:26:12,520 --> 00:26:15,600 Dva Keck Teleskopa na Mauna Kea redovno se udružuju 366 00:26:15,680 --> 00:26:17,520 kao interferometar. 367 00:26:17,600 --> 00:26:21,440 Što se tiče VLT-a, u tom slučaju sva 4 teleskopa mogu raditi zajedno. 368 00:26:21,520 --> 00:26:24,760 Nadalje, nekoliko manjih pomoćnih teleskopa se također mogu 369 00:26:24,840 --> 00:26:28,880 pridružiti u cilju još većeg izoštravanja našeg pogleda. 370 00:26:29,840 --> 00:26:33,400 Drugi veliki teleskopi mogu se naći svuda širom planete. 371 00:26:33,480 --> 00:26:37,480 Subaru i Gemini North na Manua Kei. 372 00:26:37,560 --> 00:26:42,240 Teleskopi Gemini South i Magelan u Čileu. 373 00:26:42,320 --> 00:26:46,280 Veliki binokularni teleskop u Arizoni. 374 00:26:48,200 --> 00:26:50,800 Svi oni napravljeni su na najboljim dostupnim mjestima. 375 00:26:50,840 --> 00:26:53,720 Visoko i suho, vedro i mračno. 376 00:26:53,840 --> 00:26:56,640 Njihove oči velike su kao bazeni. 377 00:26:56,760 --> 00:27:00,400 Svi su opremljeni adaptivnom optikom da bi se suprotstavili pomućivajućim 378 00:27:00,440 --> 00:27:02,080 utjecajima atmosfere. 379 00:27:02,200 --> 00:27:05,960 A nekada, oni mogu imati doslovno gigantsku rezoluciju 380 00:27:06,040 --> 00:27:08,640 zahvaljujući interferometriji. 381 00:27:09,680 --> 00:27:11,800 Evo šta su nam oni pokazali. 382 00:27:11,920 --> 00:27:13,400 Planete. 383 00:27:16,600 --> 00:27:18,240 Magline. 384 00:27:19,360 --> 00:27:23,960 Stvarnu veličinu – i spljoštene oblike nekih zvijezda. 385 00:27:23,960 --> 00:27:27,160 Hladnu planetu koja kruži oko smeđeg patuljka. 386 00:27:27,200 --> 00:27:31,480 Divovske zvijezde koje se vitlaju oko jezgra naše galaksije Mliječnog puta 387 00:27:31,600 --> 00:27:36,720 vođene gravitacijom ogromne crne rupe. 388 00:27:36,840 --> 00:27:40,400 Došli smo prilično daleko još od Galileovih dana. 389 00:27:40,000 --> 00:27:44,760 4. Od srebra do silicija 390 00:27:45,840 --> 00:27:49,000 Prije 400 godina, kada bi Galileo Galilej želio drugima pokazati 391 00:27:49,120 --> 00:27:53,000 ono što je vidio kroz svoj teleskop, morao je napraviti crteže. 392 00:27:53,120 --> 00:27:56,240 Rošava površina Mjeseca. 393 00:27:56,360 --> 00:28:00,400 Ples Jupiterovih satelita. 394 00:28:00,520 --> 00:28:02,160 Sunčeve pjege. 395 00:28:02,280 --> 00:28:04,160 Ili zvijezde u Orionu. 396 00:28:04,280 --> 00:28:06,720 Uzeo je svoje crteže i objavio ih u maloj knjizi 397 00:28:06,760 --> 00:28:08,400 Zvjezdani glasnik. 398 00:28:08,440 --> 00:28:10,800 To je bio jedini način da podijeli svoja otkrića 399 00:28:10,920 --> 00:28:12,400 sa drugima. 400 00:28:12,440 --> 00:28:16,640 I u narednih više od dva stoljeća, astronomi su također morali da budu i umjetnici. 401 00:28:16,760 --> 00:28:19,000 Motreći kroz svoje okulare, pravili su detaljne 402 00:28:19,120 --> 00:28:20,960 crteže onoga što su vidjeli. 403 00:28:21,040 --> 00:28:23,080 Potpuni mjesečev pejzaž. 404 00:28:23,200 --> 00:28:25,960 Oluju u Jupiterovoj atmosferi. 405 00:28:26,040 --> 00:28:29,000 Tanane zavjese plina u dalekoj maglini. 406 00:28:29,120 --> 00:28:32,320 Ponekad su oni dodavali svoje interpretacije onome što su vidjeli. 407 00:28:32,440 --> 00:28:36,560 Tamne linije na površini Marsa smatrane su kanalima 408 00:28:36,680 --> 00:28:39,880 koji su sugerirali razuman oblik života na površini crvene planete. 409 00:28:39,960 --> 00:28:43,480 Sada znamo da su ti kanali bili optička varka. 410 00:28:43,600 --> 00:28:47,160 Ono što je astronomima zaista trebalo je objektivan način da snime.. 411 00:28:47,280 --> 00:28:51,480 svjetlost prikupljenu teleskopom, bez da informacija prvo mora proći 412 00:28:51,520 --> 00:28:54,480 kroz njihov mozak i crtaću olovku. 413 00:28:54,600 --> 00:28:57,400 Fotografija je pritekla u pomoć. 414 00:28:58,760 --> 00:29:01,160 Prva dagerotipija Mjeseca. 415 00:29:01,200 --> 00:29:03,880 Napravio ju je 1840. godine Henry Draper. 416 00:29:03,920 --> 00:29:07,240 Fotografija je postojala tek petnaestak godina, ali su astronomi 417 00:29:07,360 --> 00:29:10,880 već iskoristili njene revolucionarne mogućnosti. 418 00:29:10,920 --> 00:29:13,080 Kako je funkcionirala fotografija? 419 00:29:13,120 --> 00:29:17,160 Osjetljiva emulzija fotografske ploče sadržavala je 420 00:29:17,280 --> 00:29:19,400 sitna zrnca srebrnog hlorida. 421 00:29:19,440 --> 00:29:22,160 Izložimo li ih svjetlosti, oni potamne. 422 00:29:22,200 --> 00:29:24,800 Dakle, rezultat je bio negativ neba 423 00:29:24,920 --> 00:29:28,080 sa tamnim zvijezdama na svijetloj pozadini. 424 00:29:28,200 --> 00:29:31,560 Ali pravi bonus bio je u tome što se fotografska ploča mogla 425 00:29:31,680 --> 00:29:33,960 satima izlagati svjetlosti. 426 00:29:34,040 --> 00:29:36,720 Kada gledamo u noćno nebo našim sopstvenim očima 427 00:29:36,760 --> 00:29:39,640 onda kada se one adaptiraju na mrak, ne vidimo više i više zvijezda 428 00:29:39,680 --> 00:29:42,320 što duže gledamo. 429 00:29:42,440 --> 00:29:45,240 Ali sa fotografskom pločom moguće je upravo to. 430 00:29:45,360 --> 00:29:48,480 Moguće je satima prikupljati i dodavati svjetlost. 431 00:29:48,600 --> 00:29:52,880 Dakle, duža izloženost otkriva više i više zvijezda. 432 00:29:52,920 --> 00:29:54,160 I više. 433 00:29:54,200 --> 00:29:55,240 i još više. 434 00:29:55,360 --> 00:29:57,320 I onda samo još neke. 435 00:29:58,360 --> 00:30:02,000 Kasnih 50-ih godina, Schmidtov teleskop u Palomar Opservatoriji 436 00:30:02,120 --> 00:30:05,160 korišten je za fotografisanje čitavog sjevernog neba. 437 00:30:05,280 --> 00:30:10,080 Skoro 2000 fotografskih ploča, svaka od njih izložena skoro sat vremena. 438 00:30:10,120 --> 00:30:12,960 Bogata riznica otkrića. 439 00:30:12,960 --> 00:30:17,080 Fotografija je pretvorila posmatračku astronomiju u pravu nauku. 440 00:30:17,200 --> 00:30:21,480 Objektivnu, mjerljivu i ponovljivu. 441 00:30:21,600 --> 00:30:23,240 Ali srebro je bilo sporo. 442 00:30:23,280 --> 00:30:25,480 Morali ste biti veoma strpljivi. 443 00:30:27,120 --> 00:30:29,880 Digitalna revolucija je sve to promijenila. 444 00:30:29,920 --> 00:30:31,640 Silicijum je zamijenio srebro. 445 00:30:31,760 --> 00:30:34,480 Pikseli su zamijenili zrna. 446 00:30:36,360 --> 00:30:40,000 Čak ni u komercijalnim kamerama, više se ne koristi fotografski film. 447 00:30:40,120 --> 00:30:43,560 Umjesto toga, slike se snimaju na čipove osjetljive na svjetlost: 448 00:30:43,600 --> 00:30:47,800 „uređaj sa vezanim nabojima“ ili kraće CCD. 449 00:30:47,920 --> 00:30:51,560 Profesionalni CCD-i čipovi su izuzetno efikasni. 450 00:30:51,680 --> 00:30:54,640 A da bi ih se učinilo još osjetljivijim, hladi ih se 451 00:30:54,680 --> 00:30:57,960 . ..do ispod tačke smrzavanja, korištenjem tečnog dušika. 452 00:30:58,040 --> 00:31:00,720 Gotovo svaki foton se registrira. 453 00:31:00,760 --> 00:31:05,640 Kao rezultat, vrijeme prikaza je znatno kraće. 454 00:31:05,760 --> 00:31:09,480 Ono što je Palomarski pregled neba postizao za jedan sat 455 00:31:09,600 --> 00:31:13,160 CCD je u stanju učiniti za svega par minuta. 456 00:31:13,200 --> 00:31:15,560 Korištenjem manjih teleskopa. 457 00:31:15,600 --> 00:31:18,080 Silicijska revolucija daleko od toga da je gotova. 458 00:31:18,200 --> 00:31:21,080 Astronomi su izradili ogromne CCD kamere 459 00:31:21,200 --> 00:31:23,560 sa stotinama miliona piksela. 460 00:31:23,600 --> 00:31:26,320 A još toga će doći. 461 00:31:28,120 --> 00:31:32,560 Velika prednost digitalnih slika je ta što su one, kao takve 462 00:31:32,600 --> 00:31:35,800 spremne za kompjutersku obradu. 463 00:31:35,840 --> 00:31:38,800 Astronomi koriste specijalizirani softver za procesiranje svojih 464 00:31:38,840 --> 00:31:40,880 promatranja neba. 465 00:31:40,880 --> 00:31:45,080 Rastezanje, ili povećavanje kontrasta, otkriva i najsitnije detalje 466 00:31:45,200 --> 00:31:47,640 magline ili galaksije. 467 00:31:47,760 --> 00:31:51,240 Kodiranje boja povećava i ističe strukture 468 00:31:51,280 --> 00:31:53,640 koje bi inače bilo veoma teško vidjeti. 469 00:31:53,680 --> 00:31:57,880 Štaviše, kombiniranjem više slika istoga objekta, koje 470 00:31:57,920 --> 00:32:00,400 su snimljene kroz filtere različitih boja, mogu se 471 00:32:00,520 --> 00:32:04,320 dobiti spektakularne kompozicije koje nekada skrivaju granicu 472 00:32:04,440 --> 00:32:06,720 između nauke i umjetnosti. 473 00:32:06,840 --> 00:32:09,880 I vi možete imati koristi od digitalne astronomije. 474 00:32:09,960 --> 00:32:13,960 Nikada nije bilo tako lako pronaći i uživati u 475 00:32:13,960 --> 00:32:15,800 nevjerovatnim slikama svemira. 476 00:32:15,920 --> 00:32:20,080 Slike svemira su uvijek samo klikom miša udaljene od vas! 477 00:32:20,680 --> 00:32:24,160 Robotizirani teleskopi, opremljeni osjetljivim elektronskim detektorima 478 00:32:24,280 --> 00:32:27,800 prate nebo i u ovom trenutku. 479 00:32:27,920 --> 00:32:30,880 Sloanov teleskop u New Mexicu, fotografirao je 480 00:32:30,960 --> 00:32:34,000 i arhivirao više od stotinu miliona nebeskih objekata 481 00:32:34,120 --> 00:32:38,160 izmjerio udaljenost miliona galaksija, i otkrio 482 00:32:38,280 --> 00:32:41,480 stotine hiljada novih kvazara. 483 00:32:41,520 --> 00:32:44,000 Ali jedan pregled nije dovoljan. 484 00:32:44,120 --> 00:32:47,400 Svemir se konstantno mijenja. 485 00:32:47,520 --> 00:32:51,240 Ledene komete dolaze i odlaze, ostavljajući rasute ostatke 486 00:32:51,280 --> 00:32:53,640 na svojim putanjama. 487 00:32:53,760 --> 00:32:56,720 Asteroids prolaze. 488 00:32:56,840 --> 00:33:00,560 Udaljene planete okreću se oko svojih zvijezda, privremeno 489 00:33:00,680 --> 00:33:02,880 blokirajući dio zvjezdane svjetlosti. 490 00:33:02,960 --> 00:33:08,800 Supernove eksplodiraju, dok se negdje rađaju i nove zvijezde. 491 00:33:08,840 --> 00:33:17,960 Pulsari blješte, eksplodiraju bljeskovi gama zraka crne rupe privlaće materiju. 492 00:33:18,040 --> 00:33:21,720 Da bi pratili ove velike igre prirode, astronomi 493 00:33:21,840 --> 00:33:25,240 provode istraživanje cijelog neba, svake godine. 494 00:33:25,360 --> 00:33:26,840 ili svakog mjeseca. 495 00:33:26,920 --> 00:33:28,640 ili dva puta sedmično. 496 00:33:28,680 --> 00:33:33,800 Ako ništa drugo, to je ambiciozni cilj Velikog sinoptičkog teleskopa. 497 00:33:33,920 --> 00:33:39,400 Ukoliko se dovrši do 2015. godine, njegova kamera od 3 gigapiksela će otvoriti 498 00:33:39,440 --> 00:33:42,080 prozor u svemir putem web kamere. 499 00:33:42,200 --> 00:33:45,960 A ono što je važnije od ispunjenja snova astronoma, ovaj teleskop-reflektor 500 00:33:46,040 --> 00:33:51,080 će svake treće noći fotografisati gotovo cijelo nebo. 501 00:33:56,000 --> 00:34:00,760 5. Gledanje nevidljivog 502 00:34:02,360 --> 00:34:05,080 Kada slušate vašu omiljenu muziku, vaše uši pokupe 503 00:34:05,160 --> 00:34:08,800 veoma širok raspon frekvencija, od najdublje tutnjave basova 504 00:34:08,920 --> 00:34:12,120 do najviših vibracija. 505 00:34:12,200 --> 00:34:14,960 Zamislite da su vaše uši osjetljive samo na ograničen 506 00:34:15,360 --> 00:34:16,920 raspon frekvencija. 507 00:34:16,960 --> 00:34:19,520 Propustili biste većinu dobrih stvari! 508 00:34:19,600 --> 00:34:23,000 Ali to je u biti situacija u kojoj se nalaze astronomi. 509 00:34:23,080 --> 00:34:26,160 Naše oči osjetljive su samo na veoma ograničen raspon 510 00:34:26,240 --> 00:34:29,000 svjetlosnih frekvencija: vidljivu svjetlost. 511 00:34:29,080 --> 00:34:31,560 Potpuno smo slijepi za sve ostale oblike 512 00:34:31,640 --> 00:34:33,600 elektromagnetskih zračenja. 513 00:34:33,680 --> 00:34:36,640 Međutim, postoje mnogi objekti u svemiru koji emitiraju 514 00:34:36,720 --> 00:34:39,960 radijaciju u drugim dijelovima elektromagnetskog spektra. 515 00:34:40,040 --> 00:34:43,760 Na primjer, u tridesetim godinama prošloga stoljeća, igrom slučaja je otkriveno 516 00:34:43,840 --> 00:34:47,240 da postoje radio valovi koji dolaze iz dubina svemira. 517 00:34:47,320 --> 00:34:49,960 Neki od tih valova imaju istu frekvenciju kao i vaša omiljena 518 00:34:50,040 --> 00:34:53,160 radio stanica, ali su slabiji i naravno, ne postoji ništa 519 00:34:53,240 --> 00:34:55,280 što bi se moglo slušati. 520 00:34:56,520 --> 00:34:59,960 Da bi se „podesili“ za radio svemir, potrebna vam je neka vrsta 521 00:35:00,040 --> 00:35:02,560 prijemnika, a to je radio-teleskop. 522 00:35:02,680 --> 00:35:06,960 Sada za sve osim najduljih talasnih dužina, radio teleskop je samo zdjela. 523 00:35:07,040 --> 00:35:10,080 Nešto kao glavno ogledalo optičkog teleskopa. 524 00:35:10,200 --> 00:35:14,400 Ali zbog toga što su radio valovi mnogo duži od vidljivih svjetlosnih zraka 525 00:35:14,440 --> 00:35:17,240 površina tanjira ne mora biti ni blizu toliko ravna kao 526 00:35:17,360 --> 00:35:19,000 površina ogledala. 527 00:35:19,120 --> 00:35:21,640 Upravo je to razlog zašto je mnogo lakše napraviti 528 00:35:21,680 --> 00:35:26,800 veliki radio-teleskop, nego napraviti veliki optički teleskop. 529 00:35:26,840 --> 00:35:30,960 Također, na radio valnim dužinama, mnogo je lakše primijeniti interferometriju. 530 00:35:30,960 --> 00:35:34,080 To jeste, povećati nivo detalja koje je moguće vidjeti 531 00:35:34,120 --> 00:35:37,960 kombiniranjem svjetlosti iz dva odvojena teleskopa, kao da su oni 532 00:35:38,040 --> 00:35:41,560 dio jedne, divovske zdjele. 533 00:35:41,600 --> 00:35:44,640 Veoma veliki niz u New Mexicu, na primjer, sastoji se od 534 00:35:44,680 --> 00:35:49,720 27 odvojenih antena, a svaka od njih ima prečnik od 25 metara. 535 00:35:49,760 --> 00:35:52,960 Svaka od antena može se zasebno kretati, i u 536 00:35:53,040 --> 00:35:56,400 svojoj najširoj konfiguraciji, virtuelna zdjela koju imitira 537 00:35:56,520 --> 00:36:00,800 niz imat će 36 kilometara prečnika. 538 00:36:00,920 --> 00:36:03,560 Kako izgleda svemir na radiju? 539 00:36:03,680 --> 00:36:08,000 Pa, za početak, naše Sunce sija veoma sjajno na radio valnim dužinama. 540 00:36:08,120 --> 00:36:10,720 Kao i centar naše galaksije, Mliječnog puta. 541 00:36:10,760 --> 00:36:12,400 Ali ima još toga. 542 00:36:12,520 --> 00:36:16,480 Pulsari su veoma gusta zvjezdana tijela i emitiraju radio valove 543 00:36:16,520 --> 00:36:18,640 samo u veoma uskim snopovima. 544 00:36:18,680 --> 00:36:21,800 Pored toga, oni rotiraju brzinom od nekoliko stotina 545 00:36:21,840 --> 00:36:23,720 obrtaja u sekundi. 546 00:36:23,760 --> 00:36:27,800 Praktično, pulsar izgleda kao rotirajući radio svetionik. 547 00:36:27,920 --> 00:36:31,320 A ono što vidimo od njih je redovna i brza 548 00:36:31,360 --> 00:36:34,320 sekvenca veoma kratkih radio impulsa. 549 00:36:34,440 --> 00:36:36,640 Otuda i ime. 550 00:36:36,680 --> 00:36:39,320 Radio izvor poznat kao Cassiopeia A je ustvari 551 00:36:39,440 --> 00:36:43,640 ostatak supernove koja je eksplodirala u 17-om stoljeću. 552 00:36:43,680 --> 00:36:48,240 Centaurus A, Cygnus A i Virgo A su gigantske galaksije 553 00:36:48,280 --> 00:36:50,640 koje oslobađaju ogromnu količinu radio valova. 554 00:36:50,680 --> 00:36:55,960 Svaku galaksiju pokreće velika crna jama u njenom centru. 555 00:36:56,040 --> 00:37:00,000 Neke od ovih radio galaksija su kvazari i u toj su mjeri moćni 556 00:37:00,120 --> 00:37:05,320 da im je moguće uhvatiti signal sa udaljenosti od 10 milijardi svjetlosnih godina. 557 00:37:05,360 --> 00:37:08,880 A tu je i slabi, relativno kratkovalni radio šum 558 00:37:08,960 --> 00:37:11,320 koji ispunajva cijeli svemir. 559 00:37:11,360 --> 00:37:14,160 Ovo je poznato kao kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje 560 00:37:14,200 --> 00:37:16,400 i predstavlja eho Velikog praska. 561 00:37:16,440 --> 00:37:20,560 U velikoj mjeri odsjaj vrućeg početka svemira. 562 00:37:22,120 --> 00:37:26,400 Svaki dio spektra ima i sopstvenu priču. 563 00:37:26,440 --> 00:37:29,960 Na milimetarskim i submilimetarskim valnim dužinama, astronomi proučavaju 564 00:37:29,960 --> 00:37:33,080 formiranje galaksija u ranom svemiru, kao i porijeklo 565 00:37:33,200 --> 00:37:37,240 zvijezda i planeta u Mliječnom putu. 566 00:37:37,280 --> 00:37:41,400 Ali većina ovog zračenja je blokirana vodenom parom u našoj atmosferi. 567 00:37:41,520 --> 00:37:44,400 Da bi ga posmatrali, potrebno je ići tamo gdje je visoko i suho. 568 00:37:44,440 --> 00:37:47,320 Na Llano de Chajnantor, na primjer. 569 00:37:47,440 --> 00:37:50,960 Pet kilometara iznad nivoa mora, ovaj nadrealni plato 570 00:37:50,960 --> 00:37:53,960 u sjevernom Čileu je mjesto gdje se gradi ALMA: 571 00:37:54,040 --> 00:37:56,880 „Atacama Large Millimeter Array“. 572 00:37:56,920 --> 00:38:01,880 Kada bude dovršen, 2014. ALMA će biti najveća astronomska 573 00:38:01,920 --> 00:38:04,320 opservatorija ikada sagrađena. 574 00:38:04,840 --> 00:38:09,960 64 antene, svaka od njih teška 100 tona, će raditi usklađeno. 575 00:38:09,960 --> 00:38:13,880 Džinovski traktori će ih pomjerati na teritoriji velikoj kao London da bi 576 00:38:13,960 --> 00:38:16,800 povećali oštrinu slike, ili ih približiti jednu drugoj da bi 577 00:38:16,880 --> 00:38:19,000 omogućili širi pogled. 578 00:38:19,120 --> 00:38:23,240 Svaki pokret biće milimetarski precizan. 579 00:38:24,680 --> 00:38:28,160 Mnogi objekti u svemiru zrače u infracrvenom. 580 00:38:28,280 --> 00:38:31,960 Otkrivena od strane William Herschella, infracrveno zračenje često se naziva i 581 00:38:32,040 --> 00:38:36,720 "toplotno zračenje", zbog toga što je emitiraju relativno topli objekti 582 00:38:36,760 --> 00:38:39,080 uključujući i ljude. 583 00:38:41,840 --> 00:38:45,240 Možda ste upoznati sa infracrvenom radijacijom i više nego što mislite. 584 00:38:45,360 --> 00:38:48,240 Zato što je na Zemlji, ovu vrstu radijacije koriste 585 00:38:48,360 --> 00:38:51,160 naočale za noćno viđenje i kamere. 586 00:38:51,280 --> 00:38:55,160 Ali da bi otkrili slabi infracrveni sjaj udaljenih objekata, astronomi 587 00:38:55,280 --> 00:38:58,960 trebaju veoma osjetljive detektore,rashlađene do temperature od svega nekoliko stepeni 588 00:38:59,040 --> 00:39:04,000 iznad apsolutne nule, u cilju suzbijanja njihove vlastite toplote. 589 00:39:06,920 --> 00:39:11,720 Danas je većina velikih optičkih teleskopa također opremljena i infracrvenim kamerama. 590 00:39:11,760 --> 00:39:15,320 One omogućavaju pogled kroz kosmički oblak prašine, i tako otkrivaju 591 00:39:15,440 --> 00:39:20,240 unutra rođene zvijezde, što nije moguće vidjeti vizuelno. 592 00:39:20,280 --> 00:39:25,080 Uzmimo za primjer optičku sliku poznatog zvjezdanog porodilišta u Orionu. 593 00:39:25,200 --> 00:39:27,400 A pogledajte koliko je drugačija kada se posmatra 594 00:39:27,520 --> 00:39:30,080 uz pomoć infracrvene kamere! 595 00:39:30,200 --> 00:39:33,320 Mogućnost infracrvenog posmatranja od velike je pomoći i prilikom proučavanja 596 00:39:33,360 --> 00:39:35,960 najudaljenijih galaksija. 597 00:39:35,960 --> 00:39:41,000 Novorođene zvijezde u mladim galaksijama sijaju veoma sjajno u ultraljubičastom. 598 00:39:41,120 --> 00:39:45,000 Ali to ultraljubičasto svjetlo zatim mora putovati milijardama godina po 599 00:39:45,120 --> 00:39:46,640 svemiru koji se širi. 600 00:39:46,760 --> 00:39:50,560 Širenje rasteće svjetlosne valove Tako kada su stigli do nas 601 00:39:50,600 --> 00:39:55,240 oni su pomjereni cijelom dužinom u blisko infracrveno područje. 602 00:39:56,600 --> 00:40:00,240 Ovaj sjajni instrument je MAGIC teleskop na La Palmi. 603 00:40:00,360 --> 00:40:02,960 On na nebu traži gama zrake, 604 00:40:02,960 --> 00:40:06,800 najenergetskiju formu radijacije u prirodi. 605 00:40:08,360 --> 00:40:10,960 Naša je sreća da su smrtonosne gama zrake blokirane od strane 606 00:40:10,960 --> 00:40:12,320 Zemljine atmosfere. 607 00:40:12,360 --> 00:40:16,000 Ali za sobom ipak ostavljaju tragove koje astronomi proučavaju. 608 00:40:16,120 --> 00:40:19,000 Nakon što dospiju u atmosferu, proizvode snopove 609 00:40:19,120 --> 00:40:20,640 energetskih čestica. 610 00:40:20,760 --> 00:40:25,320 Ove, uzvratno, prouzrokuju slabi sjaj koji MAGIC može vidjeti. 611 00:40:26,920 --> 00:40:30,640 A ovo je Pierre Auger Observatory u Argentini. 612 00:40:30,680 --> 00:40:33,080 Čak ni ne izgleda kao teleskop. 613 00:40:33,120 --> 00:40:38,960 Pierre Auger se sastoji od 1600 detektora, koji se protežu na više od 3000 614 00:40:38,960 --> 00:40:40,240 kvadratnih kilometara. 615 00:40:40,360 --> 00:40:44,560 Oni hvataju ostatke čestica kosmičkih zraka sa udaljenih supernova 616 00:40:44,600 --> 00:40:46,480 i crnih jama. 617 00:40:47,680 --> 00:40:52,400 A šta je sa neutrino detektorima, napravljenim duboko u rudnicima ili ispod 618 00:40:52,520 --> 00:40:55,720 površine okeana, ili u antarktičkom ledu. 619 00:40:55,840 --> 00:40:57,880 Da li bi se oni mogli nazvati teleskopima? 620 00:40:57,960 --> 00:40:59,400 Zašto da ne? 621 00:40:59,520 --> 00:41:03,800 Ipak, oni promatraju svemir, Iako ne skuplaju podatke iz 622 00:41:03,840 --> 00:41:06,080 elektromagnetskog spektra. 623 00:41:06,120 --> 00:41:09,880 Neutrini su neuhvatljive čestice koje nastaju unutar Sunca 624 00:41:09,960 --> 00:41:12,240 i eksplozijama supernovih. 625 00:41:12,360 --> 00:41:15,800 Proizvedeni su čak i prilikom Velikog praska. 626 00:41:15,920 --> 00:41:20,640 Za razliku od drugih elementarnih čestica, neutrini mogu prolaziti kroz običnu 627 00:41:20,680 --> 00:41:25,640 materiju, putovati skoro brzinom svjetlosti, a nisu ni naelektrisani. 628 00:41:25,760 --> 00:41:30,240 Unatoč tome što je možda teško izučavati ove čestice, ima ih veoma mnogo. 629 00:41:30,280 --> 00:41:34,160 Svaki sekund, više od 50 triliona neutrina sa Sunca 630 00:41:34,200 --> 00:41:36,560 prolazi kroz vas. 631 00:41:36,680 --> 00:41:40,800 Konačno, astronomi i fizičari su sjedinili snage da naprave detektore 632 00:41:40,920 --> 00:41:42,640 gravitacionih valova. 633 00:41:42,680 --> 00:41:46,640 Ovi "teleskopi" ne posmatraju zračenja, niti hvataju čestice. 634 00:41:46,680 --> 00:41:51,240 Umjesto toga, oni mjere sićušne valove upravo u strukturi vremena i prostora - 635 00:41:51,280 --> 00:41:56,960 koncept predviđen Teorijom relativiteta Alberta Einsteina. 636 00:41:57,040 --> 00:42:01,160 Nevjerovatnim mnoštvom instrumenata, astronomi su otvorili cijeli 637 00:42:01,200 --> 00:42:06,960 spektar elektromagnetskih zračenja, usudivši se čak otići i dalje. 638 00:42:07,040 --> 00:42:11,240 Ali neka posmatranja je jednostavno nemoguće obaviti sa Zemlje. 639 00:42:11,280 --> 00:42:12,800 Rješenje je? 640 00:42:12,920 --> 00:42:15,240 Svemirski teleskopi. 641 00:42:22,000 --> 00:42:26,560 6. Izvan Zemlje 642 00:42:28,560 --> 00:42:30,400 Hubble-ov svemirski teleskop. 643 00:42:30,480 --> 00:42:33,360 Daleko je najpoznatiji teleskop u historiji. 644 00:42:33,440 --> 00:42:34,800 Iz valjanih razloga. 645 00:42:34,880 --> 00:42:38,560 Hubble je revolucionirao toliko polja u astronomiji. 646 00:42:38,640 --> 00:42:42,040 U odnosu na moderne standarde, Hubbleovo ogledalo je ustvari prilično malo. 647 00:42:42,120 --> 00:42:45,040 Mjeri svega 2.4 metra. 648 00:42:45,120 --> 00:42:48,640 Ali njegova lokacija je doslovno izvanzemaljska. 649 00:42:48,720 --> 00:42:52,360 Visoko iznad pomućujućih utjecaja atmosfere, pruža izuzetno 650 00:42:52,440 --> 00:42:54,600 jasan pogled na svemir. 651 00:42:54,680 --> 00:42:59,360 Štaviše, Hubble može vidjeti ultraljubičastu i blisku infracrvenu svjetlost. 652 00:42:59,440 --> 00:43:02,480 Ova vrsta svjetlosti se jednostavno ne može vidjeti pomoću zemaljskih teleskopa 653 00:43:02,560 --> 00:43:05,880 zbog toga što je blokirana atmosferom. 654 00:43:05,960 --> 00:43:09,880 Kamere i spektrografi, neki veliki poput telefonske govornice 655 00:43:09,960 --> 00:43:14,600 sijeku i registruju svjetlost iz udaljenih krajeva kosmosa. 656 00:43:14,680 --> 00:43:19,320 Baš kao i svaki zemaljski teleskop, Hubble se s vremena na vrijeme unaprijeđuje. 657 00:43:19,400 --> 00:43:22,760 Astronauti svemirskim šetnjama provode servisiranje. 658 00:43:22,840 --> 00:43:24,440 Slomljeni dijelovi se obnavljaju. 659 00:43:24,520 --> 00:43:27,000 Stari instrumenti se mijenaju novima, kao i 660 00:43:27,080 --> 00:43:29,800 ostalim remek djelima tehnologije. 661 00:43:29,880 --> 00:43:33,280 Hubble je postao glavni pogon Posmatračke astronomije. 662 00:43:33,360 --> 00:43:37,240 I promijenio je naše razumijevanje kosmosa. 663 00:43:39,840 --> 00:43:44,800 Sa svojim oštrim vidom, Hubble je posmatrao promjene godišnjih doba na Marsu 664 00:43:45,920 --> 00:43:48,800 utjecaj kometa na Jupiter 665 00:43:50,520 --> 00:43:53,880 pogled sa strane na Saturnove prstene 666 00:43:56,920 --> 00:44:00,400 čak i površinu malenog Plutona. 667 00:44:00,480 --> 00:44:06,320 Otkrio je ciklus života zvijezda, od njihovog rođenja i dječijih dana 668 00:44:06,600 --> 00:44:12,560 u jaslicama prašinom nakrcanih oblaka plina, pa sve do njihovog konačnog nestanka: 669 00:44:12,640 --> 00:44:17,800 kako se magline delikatnog izgleda,lagano šire u prostor oko umirućih zvijezda 670 00:44:17,920 --> 00:44:24,960 ili eksplozijama džinovskih supernovih, koje koje gotovo dostignu sjaj svoje matične galaksije. 671 00:44:25,040 --> 00:44:28,960 Duboko u Orionovoj maglini Hubble je čak vidio mjesto stvaranja novih 672 00:44:29,040 --> 00:44:34,080 sunčevih sistema: prašnjave diskove oko novorođenih zvijezda, koji bi se uskoro mogli 673 00:44:34,120 --> 00:44:36,080 kondenzirati u planete. 674 00:44:36,200 --> 00:44:40,320 Svemirski teleskop, proučavao je hiljade pojedinačnih zvijezda u velikim kuglastim 675 00:44:40,440 --> 00:44:45,960 skupovima, najstarijim porodicama zvijezda u svemiru. 676 00:44:46,040 --> 00:44:48,320 Naravno i galaksije. 677 00:44:48,440 --> 00:44:51,960 Nikada ranije astronomi nisu vidjeli toliko detalja. 678 00:44:51,960 --> 00:44:58,800 Veličanstvene spirale, tamne trake prašine, siloviti sudari. 679 00:45:01,040 --> 00:45:05,480 Veoma dugo posmatranje praznih predjela neba, otkrilo je čak i 680 00:45:05,520 --> 00:45:10,080 hiljade galaksija slabog sjaja, milijardama svjetlosnih godina daleko. 681 00:45:10,120 --> 00:45:13,960 Fotoni koji su emitirani kada je svemir još uvijek bio mlad. 682 00:45:14,040 --> 00:45:18,400 Prozor u daleku prošlost, baca novu svjetlost 683 00:45:18,440 --> 00:45:21,560 na kosmos koji se vječno širi. 684 00:45:22,200 --> 00:45:24,880 Hubble nije jedini teleskop u Svemiru. 685 00:45:24,920 --> 00:45:29,800 Ovo je NASA-in Svemnirski teleskop „Spitzer“, lansiran u augustu 2003. 686 00:45:29,920 --> 00:45:33,720 Na neki način, on je Hubble-ov ekvivalent za infracrveno područje. 687 00:45:33,760 --> 00:45:37,960 Spitzer ima samo 85 centimetara veliko ogledalo. 688 00:45:37,960 --> 00:45:41,080 Ali teleskop je skriven iza oklopa protiv toplote koji 689 00:45:41,200 --> 00:45:42,480 ga štiti od Sunca. 690 00:45:42,520 --> 00:45:47,160 Njegovi detektori su uronjeni u posudu ispunjenu tečnim helijumom. 691 00:45:47,200 --> 00:45:50,080 Detektori se ovdje hlade na samo nekoliko stepeni 692 00:45:50,200 --> 00:45:51,800 iznad apsolutne nule. 693 00:45:51,920 --> 00:45:55,560 To ih čini veoma osjetljivim. 694 00:45:55,680 --> 00:45:58,720 Spitzer je otkrio i prašnjavi svemir. 695 00:45:58,760 --> 00:46:02,560 Tamni, neprozirni oblaci prašine svjetlucaju infracrveno kada se 696 00:46:02,680 --> 00:46:04,560 zagrijavaju iznutra. 697 00:46:04,600 --> 00:46:08,720 Udarni valovi iz sudara galaksija guraju prašinu u prstenaste strukture 698 00:46:08,760 --> 00:46:13,480 i plimski oblici, nova mjesta za sveprisutno formiranje zvijezda. 699 00:46:15,520 --> 00:46:19,080 Prašina se nastavlja proizvoditi i nakon smrti zvijezde. 700 00:46:19,200 --> 00:46:23,080 Spitzer je otkrio da su planetarne magline i ostaci supernovih ispunjeni 701 00:46:23,200 --> 00:46:28,320 česticama prašine, preduvjetom za nastanak novih planeta. 702 00:46:28,440 --> 00:46:32,080 Na drugim infracrvenim valnim dužinama, Spitzer može gledati i pravo kroz 703 00:46:32,200 --> 00:46:37,720 oblake prašine, otkrivajući tako zvijezde koje se nalaze unutra, skrivene u njihovim tamnim središtima. 704 00:46:37,840 --> 00:46:40,960 Konačno, spektrografi svemirskih teleskopa, proučavali su 705 00:46:40,960 --> 00:46:44,880 atmosfere ekstrasolarnih planeta – plinovitih džinova poput Jupitera 706 00:46:44,920 --> 00:46:48,880 koji obiđu svoje matične zvijezde za samo nekoliko dana. 707 00:46:50,680 --> 00:46:52,880 A šta je sa X-zrakama i gama zrakama? 708 00:46:52,920 --> 00:46:55,560 Njih u potpunosti blokira Zemljina atmosfera. 709 00:46:55,680 --> 00:46:59,160 I tako, bez svemirskih teleskopa, astronomi bi bili potpuno slijepi 710 00:46:59,200 --> 00:47:02,080 za ove energetske forme radijacije. 711 00:47:03,680 --> 00:47:07,080 Svemirski teleskopi za X i gama zrake otkrivaju vreli 712 00:47:07,120 --> 00:47:11,800 energetski i uzburkani svemir skupova galaksija, crnih jama 713 00:47:11,840 --> 00:47:16,080 eksplozija supernovih, i sudara galaksija. 714 00:47:18,760 --> 00:47:20,840 Međutim, veoma ih je teško napraviti. 715 00:47:20,920 --> 00:47:24,440 Zračenje visokih energija prolazi direktno kroz standardno ogledalo. 716 00:47:24,520 --> 00:47:29,680 X-zrake mogu se fokusirati samo uz pomoć ugrađenih ogledalskih školjki napravljenih od čistoga zlata. 717 00:47:29,760 --> 00:47:33,120 A gama zrake se posmatraju pomoću usavršenih kamera obskura 718 00:47:33,200 --> 00:47:36,560 ili spakovanih scintilatora koji oslobađaju kratke bljeskove vidljive svjetlosti 719 00:47:36,640 --> 00:47:39,680 kada kada ih pogodi foton gama zraka. 720 00:47:40,960 --> 00:47:45,120 Devedesetih godina prošlog vijeka, NASA je upravljala „Compton“ opservatorijom gama zraka. 721 00:47:45,200 --> 00:47:48,280 U to vrijeme, to je bio najveći i najmasivniji naučni 722 00:47:48,360 --> 00:47:49,880 satelit ikada lansiran. 723 00:47:49,960 --> 00:47:53,120 Potpuno opremljena laboratorija fizike u svemiru. 724 00:47:53,200 --> 00:47:56,480 2008. „Compton-a“ je naslijedio GLAST: 725 00:47:56,560 --> 00:48:00,520 „Gamma Ray Large Area Space Telescope“. 726 00:48:00,600 --> 00:48:04,120 On će proučavati sve u svemiru visokih energija od 727 00:48:04,200 --> 00:48:06,520 tamne materije do pulsara. 728 00:48:08,440 --> 00:48:12,360 U međuvremenu, astronomi imaju dva rentgenska teleskopa u svemiru. 729 00:48:12,440 --> 00:48:17,400 NASA-inu „Chandra X-ray Observatory“ i ESA-inu XMM-Newton Observatory 730 00:48:17,480 --> 00:48:21,480 obje proučavaju najvrelija mjesta u svemiru. 731 00:48:23,960 --> 00:48:27,680 Ovako izgleda nebo gledano uz pomoć x-zraka. 732 00:48:27,760 --> 00:48:32,160 Rašireni oblici su oblaci plina, zagrijani do miliona stepeni 733 00:48:32,240 --> 00:48:35,680 udarnim valovima u ostacima supernovih. 734 00:48:35,760 --> 00:48:39,960 Sjajni tačkasti izvori su rentgenske dvojne zvijezde : neutronske zvijezde ili 735 00:48:39,960 --> 00:48:43,640 srne jame koje usisavaju materiju od zvijezde sa kojom su par. 736 00:48:43,720 --> 00:48:47,280 Ovaj vrući, padajući plin emitira X-zrake. 737 00:48:47,360 --> 00:48:51,560 Na isti način, entgenski teleskopi otkrivaju supermasivne crne jame u 738 00:48:51,640 --> 00:48:53,760 jezgrima dalekih galaksija. 739 00:48:53,840 --> 00:48:57,800 Materija koja koja spiralno pada ka jami zagrijava se dovoljno da sbvijetli u X-zracima 740 00:48:57,880 --> 00:49:02,160 prije nego utone u crnu jamu i nestane iz vida. 741 00:49:02,240 --> 00:49:06,840 Vreli, ali i razrjeđeni gas popunjava i prostor između pojedinih galaksija 742 00:49:06,920 --> 00:49:08,320 u u skupu. 743 00:49:08,400 --> 00:49:12,240 Ponekad, ovaj plin između skupova biva Izložen udarnim valovima i zagrijan još više 744 00:49:12,320 --> 00:49:16,480 sudaranjem i spajanjem skupova galaksija. 745 00:49:16,560 --> 00:49:20,760 Još uzbudljiviji su bljeskovi gama zraka, najenergetskijih 746 00:49:20,840 --> 00:49:22,600 događaja u svemiru. 747 00:49:22,680 --> 00:49:26,920 To su katastrofalne, konačne eksplozije ogromnih, brzo 748 00:49:26,960 --> 00:49:28,760 rotirajućih zvijezda. 749 00:49:28,840 --> 00:49:32,760 Za manje od jedan sekund, one oslobađaju više energije, nego Sunce 750 00:49:32,840 --> 00:49:35,760 za 10 milijardi godina. 751 00:49:38,200 --> 00:49:42,160 Hubble, Spitzer, Chandra, XMM-Newton i GLAST 752 00:49:42,240 --> 00:49:44,600 su svi veoma pouzdani divovi. 753 00:49:44,680 --> 00:49:47,640 Ali neki svemirski teleskopi su znatno manji i imaju znatno 754 00:49:47,720 --> 00:49:49,240 određeniju misiju. 755 00:49:49,320 --> 00:49:51,280 Uzmimo za primjer, COROT. 756 00:49:51,360 --> 00:49:54,880 Ovaj francuski satelit posvećen je zvjezdanoj seizmologiji i proučavanju 757 00:49:54,960 --> 00:49:56,880 vansolarnih planeta. 758 00:49:56,960 --> 00:50:01,240 Ili NASA-in Swift satelit, kombinirana Oopservatorija rentgenskih i gama zraka 759 00:50:01,320 --> 00:50:05,720 zamišljena da razjasni misteriju bljeskova gama zraka. 760 00:50:05,800 --> 00:50:10,160 Tu je i WMAP, „Wilkinson Microwave Anisotropy Probe“. 761 00:50:10,240 --> 00:50:13,840 Za samo nešto više od dvije godine u svemiru, već je napravio mapu kosmičkog 762 00:50:13,920 --> 00:50:17,280 pozadinskog zračenja do, do tada nezamislivih detalja. 763 00:50:17,360 --> 00:50:21,200 WMAP je pružio kosmolozima do sada najbolji pogled na jednu od najranijih 764 00:50:21,280 --> 00:50:26,680 faza svemira, prije više od 13 milijardi godina. 765 00:50:26,760 --> 00:50:29,640 Otvaranje granica svemira bio je jedan od najuzbudljivijih 766 00:50:29,720 --> 00:50:32,240 događaja u historiji teleskopa. 767 00:50:32,320 --> 00:50:34,760 Šta je slijedeće? 768 00:50:37,800 --> 00:50:40,680 7. Šta je slijedeće? 769 00:50:42,680 --> 00:50:45,480 U Arizoni, napravljeno je prvo ogledalo za 770 00:50:45,560 --> 00:50:47,400 Veliki Magelanov Teleskop. 771 00:50:47,480 --> 00:50:50,680 Ovaj ogromni instrument će biti napravljen za Las Campanas 772 00:50:50,760 --> 00:50:52,360 Opservatoriju u Čileu. 773 00:50:52,440 --> 00:50:56,040 Njegovih sedam ogledala, svako prečnika više od 8 metara 774 00:50:56,120 --> 00:50:59,200 biće raspoređeno poput latica cvijeta. 775 00:50:59,280 --> 00:51:02,200 Zajedno, ona će hvatati 4 puta veću količinu svjetlosti 776 00:51:02,280 --> 00:51:05,799 nego što su današnji teleskopi u stanju. 777 00:51:05,880 --> 00:51:10,240 Kalifornijski trideset metarski Teleskop, planiran za 2015 778 00:51:10,320 --> 00:51:13,080 je poput gigantske verzije Keck-a. 779 00:51:13,160 --> 00:51:16,360 Stotine zasebnih segmenata čine jedno ogromno ogledalo 780 00:51:16,440 --> 00:51:20,520 visoko kao šestospratnica. 781 00:51:20,600 --> 00:51:25,320 U Evropi, planovi su tu za Evropski Ekstremno Veliki Teleskop. 782 00:51:25,799 --> 00:51:29,160 Sa 42 metra u promjeru, njegovo ogledalo biće veliko 783 00:51:29,240 --> 00:51:32,640 kao olimpijski bazen - dva puta veće površine 784 00:51:32,720 --> 00:51:34,840 tridesetmetarskog teleskopa. 785 00:51:34,920 --> 00:51:39,400 Ovi budući divovi, optimalizirani za infracrveno posmatranje 786 00:51:39,480 --> 00:51:44,160 će svi biti opremljeni osjetljivim instrumentima i adaptivnom optikom. 787 00:51:44,240 --> 00:51:46,840 Oni bi trebali otkriti najraniju generaciju galaksija 788 00:51:46,920 --> 00:51:50,120 i zvijezda u historiji svemira. 789 00:51:50,200 --> 00:51:53,120 Štaviše, možda nam omoguće i prvu stvarnu sliku 790 00:51:53,200 --> 00:51:56,160 planete u drugom solarnom sistemu. 791 00:51:56,240 --> 00:52:00,000 Za radio astronome, 42 metra je sitnica. 792 00:52:00,080 --> 00:52:02,720 Oni spajaju više manjih instrumenata da bi sastavili 793 00:52:02,799 --> 00:52:05,080 znatno veći prijemnik. 794 00:52:05,160 --> 00:52:08,799 U Nizozemskoj, Nisko frekventni niz, ili LOFAR 795 00:52:08,880 --> 00:52:10,520 je u izgradnji. 796 00:52:10,600 --> 00:52:15,840 Optička vlakna će spojiti 30 000 antena sa centralnim kompjuterom. 797 00:52:15,920 --> 00:52:19,440 Novi dizajn ne sadrži pokretne dijelove, ali je u stanju posmatrati 798 00:52:19,520 --> 00:52:22,840 simultano u osam različitih pravaca. 799 00:52:22,920 --> 00:52:26,120 LOFAR tehnologija će vjerovatno Biti polazište za Niz od 800 00:52:26,200 --> 00:52:28,600 kvadratnog kilometra, što je trenutno na vrhu liste želja 801 00:52:28,680 --> 00:52:30,560 radio astronoma. 802 00:52:30,640 --> 00:52:34,640 Međunarodni niz biće sagrađen u Australiji ili u Južnoj Africi. 803 00:52:34,720 --> 00:52:38,560 Veliki tanjuri i mali prijemnici će se udružiti i obezbijediti 804 00:52:38,640 --> 00:52:42,920 nevjerovatno detaljan pogled na radio nebo. 805 00:52:43,000 --> 00:52:46,720 A sa ukupnom površinom kolektora od jednog kvadratnog kilometra 806 00:52:46,799 --> 00:52:50,440 novi niz će biti daleko najosjetljiviji radio instrument 807 00:52:50,520 --> 00:52:52,920 ikada napravljen. 808 00:52:53,000 --> 00:52:58,040 Galaksije u evoluciji, moćni kvazari, trepćući pulsari 809 00:52:58,160 --> 00:53:01,799 nema izvora radio talasa koji će biti siguran od špijunirajućih očiju 810 00:53:01,880 --> 00:53:04,760 „Niza od kvadratnog kilometra“ 811 00:53:04,799 --> 00:53:08,280 Instrument će tražiti čak i moguće radio signale 812 00:53:08,360 --> 00:53:11,840 izvanzemaljskih civilizacija. 813 00:53:11,920 --> 00:53:15,160 A šta je sa svemirom? 814 00:53:15,240 --> 00:53:19,040 Pa, nakon svog petog i finalnog servisiranja, Hubble-ov svemirski teleskop 815 00:53:19,120 --> 00:53:24,480 će biti u aktivnoj upotrebi do 2013.godine. 816 00:53:24,560 --> 00:53:28,720 U to vrijeme, biće pokrenut njegov nasljednik. 817 00:53:30,760 --> 00:53:34,720 Upoznajte se sa „James Webb svemirskim teleskopom“, svemirskom infracrvenom 818 00:53:34,799 --> 00:53:40,480 opservatorijom nazvanom po nekadašnjem NASA-inom administratoru. 819 00:53:40,560 --> 00:53:44,840 Kada dospije u svemir, njegovo 6.5-metarsko ogledalo u segmentima će se otvoriti 820 00:53:44,920 --> 00:53:48,480 poput rascvalog cvijeta – sedam puta osjetljivije 821 00:53:48,560 --> 00:53:51,360 od Hubble-ovog. 822 00:53:51,440 --> 00:53:54,520 Veliki suncobran održavat će optiku i instrumente 823 00:53:54,600 --> 00:53:57,960 na niskoj temperaturi u konstantnoj sjeni, omogućujući im da djeluju 824 00:53:58,040 --> 00:54:03,000 na ogromnih -233 C. 825 00:54:04,200 --> 00:54:07,880 James Webb Svemirski Teleskop neće orbitirati oko Zemlje. 826 00:54:07,960 --> 00:54:11,640 Umjesto toga, bit će parkiran 1.5 milion kilometara od naše 827 00:54:11,720 --> 00:54:15,880 planete, u širokoj orbiti oko Sunca. 828 00:54:15,960 --> 00:54:19,080 Prije pola vijeka, Hale Teleskop na Palomar planini 829 00:54:19,160 --> 00:54:20,960 bio je najveći u istoriji. 830 00:54:21,000 --> 00:54:25,120 Sada će još veći letjeti svemirskim dubinama. 831 00:54:25,160 --> 00:54:29,440 Možemo samo nagađati o uzbudljivim otkrićima koja će nam omogućiti. 832 00:54:29,520 --> 00:54:31,680 Budite u toku! 833 00:54:32,160 --> 00:54:34,880 U međuvremenu, kreativni inžinjeri svo vrijeme su bili tu sa 834 00:54:34,960 --> 00:54:37,720 revolucionarnim dizajnima novih teleskopa. 835 00:54:37,799 --> 00:54:42,040 U Kanadi, naučnici su izradili tzv. "Teleskop sa tečnim ogledalkom“. 836 00:54:42,120 --> 00:54:45,200 Kod ove vrste teleskopa, zvjezdani sjaj ne reflektira 837 00:54:45,280 --> 00:54:49,360 čvrsto ogledalo, već zaobljena površina rotirajućeg 838 00:54:49,440 --> 00:54:52,600 rezervoara tečne žive. 839 00:54:52,680 --> 00:54:56,360 Zbog svog dizajna, živini teleskopi mogu posmatrati samo ravno u vis, 840 00:54:56,440 --> 00:54:59,120 ali njihova prednost je u tome što su relativno jeftini 841 00:54:59,200 --> 00:55:01,360 i jednostavni za napraviti. 842 00:55:01,440 --> 00:55:04,440 Radio astronomi nastoje postaviti LOFAR-u slični niz malih 843 00:55:04,520 --> 00:55:07,360 antena na površinu Mjeseca, što je moguće dalje od 844 00:55:07,440 --> 00:55:10,880 zemaljskih izvora smetnji. 845 00:55:10,960 --> 00:55:13,520 Ko zna, možda će se jednoga dana veliki optički teleskop 846 00:55:13,600 --> 00:55:16,360 nalaziti na dalekim predjelima Mjeseca. 847 00:55:16,440 --> 00:55:19,360 A koristeći svemirske teleskope i i diskove za zaklanjanje, rentgenski 848 00:55:19,440 --> 00:55:21,960 astronomi, nadaju se da u budućnosti 849 00:55:22,040 --> 00:55:23,040 drastično unaprijede svoj vid. 850 00:55:23,120 --> 00:55:25,720 Možda uspiju čak i u oslikavanju 851 00:55:25,799 --> 00:55:27,760 samih rubova crne rupe. 852 00:55:29,560 --> 00:55:32,560 Jednoga dana, teleskopi možda odgovore na jedno od glavnih 853 00:55:32,640 --> 00:55:38,840 pitanja koje zbunjuje čovječanstvo: Jesmo li sami u svemiru? 854 00:55:42,480 --> 00:55:45,800 Znamo da postoje drugi sunčevi sistemi. 855 00:55:45,920 --> 00:55:48,280 Sumnjamo čak i na postojanje planeta poput Zemlje, dakle sa 856 00:55:48,400 --> 00:55:50,200 tečnom vodom. 857 00:55:50,320 --> 00:55:51,200 Ali 858 00:55:51,320 --> 00:55:53,440 da li postoji i život? 859 00:55:54,320 --> 00:55:58,120 Lociranje vansolarnih planeta pokazalo se veoma teškim. 860 00:55:58,240 --> 00:56:00,680 One su često skrivene od astronoma uslijed snažne 861 00:56:00,720 --> 00:56:03,960 svjetlosti koju zrače njihove matične zvijezde. 862 00:56:04,920 --> 00:56:08,040 Interferometri lansirani u svemirsku tamu 863 00:56:08,160 --> 00:56:10,760 mogli bi ponuditi novi odgovor. 864 00:56:10,799 --> 00:56:13,520 NASA trenutno razmatra projekat zvani 865 00:56:13,560 --> 00:56:16,120 “Tragač za Zemlji sličnim planetama“. 866 00:56:16,240 --> 00:56:20,680 A u Evropi, naučnici konstruišu „Darwin-ov Niz“. 867 00:56:20,799 --> 00:56:24,360 Šest svemirskih teleskopa, raspoređenih da orbitiraju oko Sunca. 868 00:56:24,480 --> 00:56:28,520 Laseri kontroliraju njihovu međusobnu udaljenost do najmanjeg nanometra. 869 00:56:28,560 --> 00:56:32,200 Zajedno, oni imaju nevjerovatnu Moć razdvajanja, te neutraliziraju 870 00:56:32,240 --> 00:56:36,040 svjetlost matičnih zvijezda, tako da naučnici zapravo mogu vidjeti 871 00:56:36,160 --> 00:56:39,800 planete slične Zemlji oko drugih zvijezda. 872 00:56:40,640 --> 00:56:44,880 Kao slijedeće astronomi moraju proučavati svjetlost koju reflektira planeta. 873 00:56:45,000 --> 00:56:49,960 Ona nosi spektroskopski otisak planetine atmosfere. 874 00:56:50,000 --> 00:56:53,280 Ko zna, možda za 15 godina otkrijemo tragove 875 00:56:53,320 --> 00:56:55,600 kisika, metana i ozona. 876 00:56:55,720 --> 00:56:58,800 Znaci života. 877 00:57:01,000 --> 00:57:03,520 Svemir je pun iznenađenja. 878 00:57:03,640 --> 00:57:05,960 Nebo nikada ne prestaje impresionirati. 879 00:57:06,080 --> 00:57:08,960 Nije ni čudo što stotine hiljada astronoma amatera 880 00:57:09,000 --> 00:57:11,520 širom planete, svake vedre večeri izlaze da 881 00:57:11,640 --> 00:57:13,200 se dive svemiru. 882 00:57:13,240 --> 00:57:15,520 Njihovi teleskopi su mnogo bolji od instrumenata 883 00:57:15,640 --> 00:57:16,960 koje je koristio Galileo. 884 00:57:17,000 --> 00:57:20,600 Njihove digitalne slike nadmašuju čak i fotografije 885 00:57:20,640 --> 00:57:23,760 koje su načinili profesionalci prije samo nekoliko decenija. 886 00:57:23,880 --> 00:57:27,200 Potraga astronoma za razumijevanjem svemira,kao i njihovo teleskopsko 887 00:57:27,240 --> 00:57:30,760 istraživanje svemira, stari su svega 400 godina. 888 00:57:30,799 --> 00:57:35,040 Još uvijek je mnogo neistražene teritorije. 889 00:57:35,560 --> 00:57:38,880 Došli smo prilično daleko od vremena kada je Galileo, prije 4 stoljeća 890 00:57:39,000 --> 00:57:42,200 počeo posmatrati nebo svojim teleskopom. 891 00:57:42,240 --> 00:57:45,440 Danas još uvijek posmatramo svemir teleskopima 892 00:57:45,480 --> 00:57:50,800 ne samo sa Zemlje, već i iz prostora van nje. 893 00:57:50,920 --> 00:57:54,520 Sjeme čovječanstva leži u našim, čini se beskrajnim količinama 894 00:57:54,640 --> 00:57:57,680 dosjetljivosti i znatiželje. 895 00:57:57,799 --> 00:58:00,360 Tek smo počeli odgovarati na neka od najvećih 896 00:58:00,400 --> 00:58:02,440 pitanja ikada postavljenih. 897 00:58:02,480 --> 00:58:05,120 Kartografirali smo blizu 300 planeta oko drugih zvijezda 898 00:58:05,160 --> 00:58:09,200 u našem Mliječnom sistemu i pronašli organske molekule na planetama 899 00:58:09,240 --> 00:58:12,760 oko udaljenih zvijezda. 900 00:58:12,799 --> 00:58:17,440 Ova nevjerovatna otkrića možda se čine kao zenit ljudskog istraživanja, 901 00:58:17,520 --> 00:58:21,520 ali najbolje će nesumnjivo tek doći. 902 00:58:21,640 --> 00:58:24,440 I vi se možete pridružiti pronalazačima. 903 00:58:24,480 --> 00:58:29,200 Podignite pogled i budite radoznali.