1 00:00:05,240 --> 00:00:08,840 Dovodeći naše osjetilo vida daleko izvan svijeta mašte naših predaka, 2 00:00:08,920 --> 00:00:13,200 ovi čudesni instrumenti – teleskopi, otvaraju nam put prema dubljem 3 00:00:13,280 --> 00:00:17,240 i savršenijem razumijevanju prirode. - René Descartes, 1637. 4 00:00:17,760 --> 00:00:22,560 Čovječanstvo je tisućljećima promatralo očaravajuće noćno nebo 5 00:00:22,640 --> 00:00:28,320 ne shvaćajući da su zvijezde Mliječnog puta druga Sunca, 6 00:00:28,400 --> 00:00:33,400 da milijarde sestrinskih galaksija čini ostatak Svemira, 7 00:00:35,440 --> 00:00:38,800 niti da smo jedva sićušna točka u priči o Svemiru 8 00:00:38,880 --> 00:00:42,520 dugoj 13.7 milijardi godina. 9 00:00:42,600 --> 00:00:46,080 Promatrajući samo svojim očima, nismo imali načina 10 00:00:46,160 --> 00:00:50,120 pronaći planetarne sustave oko drugih zvijezda, 11 00:00:50,200 --> 00:00:55,000 niti utvrditi postoji li život drugdje U Svemiru. 12 00:00:58,080 --> 00:01:00,320 Danas smo na dobrom putu da razjasnimo mnoge 13 00:01:00,400 --> 00:01:03,560 zagonetke Svemira, jer se nalazimo u možda i najuzbudljivijem 14 00:01:03,640 --> 00:01:05,960 dobu astronomskih otkrića. 15 00:01:05,960 --> 00:01:08,960 Ja sam Dr. J. i bit ću vaš vodič u upoznavanju teleskopa, 16 00:01:09,040 --> 00:01:11,880 tog čudesnog instrumenta koji se pokazao kao 17 00:01:11,960 --> 00:01:15,520 prozor kroz koji se čovječanstvo upoznaje sa Svemirom. 18 00:01:17,960 --> 00:01:21,880 POGLED U NEBO 400 godina teleskopskih otkrića 19 00:01:22,200 --> 00:01:26,960 1. Novi način promatranja neba 20 00:01:28,960 --> 00:01:32,120 Prije četiri stoljeća, 1609. godine, jedan je čovjek izašao 21 00:01:32,240 --> 00:01:34,640 u polje u blizini svog doma. 22 00:01:34,720 --> 00:01:39,000 Usmjerio je svoj ručno izrađeni teleskop prema Mjesecu, planetima i zvijezdama. 23 00:01:39,080 --> 00:01:42,600 Zvao se Galileo Galilei. 24 00:01:44,040 --> 00:01:47,280 Astronomija time prestaje biti ono što je nekad bila. 25 00:02:07,440 --> 00:02:12,400 Danas, 400 godina nakon što je Galileo prvi usmjerio teleskop prema nebu, 26 00:02:12,640 --> 00:02:18,280 astronomi istražuju nebo pomoću divovskih zrcala na udaljenim planinskim vrhuncima. 27 00:02:18,360 --> 00:02:23,520 Radio teleskopi prikupljaju slabašne zvukove i šapate iz dalekog Svemira. 28 00:02:23,600 --> 00:02:27,680 Znanstvenici su čak lansirali teleskope u Zemljinu orbitu, 29 00:02:27,760 --> 00:02:31,960 visoko iznad smetnji koje uzrokuje njena atmosfera. 30 00:02:33,440 --> 00:02:38,680 A pogled jednostavno oduzima dah! 31 00:02:42,960 --> 00:02:46,640 Međutim, Galileo zapravo nije izumio teleskop. 32 00:02:46,720 --> 00:02:49,760 Zasluge pripadaju Hansu Lipperheyu, pomalo nepoznatom 33 00:02:49,840 --> 00:02:53,400 nizozemsko-njemačkom izrađivaču naočala. 34 00:02:53,520 --> 00:02:57,880 No Hans Lipperhey nikada nije koristio svoj teleskop za promatranje zvijezda. 35 00:02:57,960 --> 00:03:00,840 Smatrao je da će njegov izum uglavnom koristiti 36 00:03:00,920 --> 00:03:03,640 moreplovcima i vojnicima. 37 00:03:03,800 --> 00:03:07,240 Lipperhey je porijeklom bio iz Middelburga, tada velikog trgovačkog grada 38 00:03:07,320 --> 00:03:10,440 u mladoj Republici Nizozemskoj. 39 00:03:13,960 --> 00:03:18,040 1608. godine Lipperhey je ustanovio da, kada promatra udaljeni objekt 40 00:03:18,120 --> 00:03:24,000 kroz jednu konveksnu i jednu konkavnu leću, objekt izgleda uvećano 41 00:03:24,080 --> 00:03:29,640 ako se leće nalaze na odgovarajućoj udaljenosti jedna od druge. 42 00:03:29,720 --> 00:03:33,800 I tako je rođen teleskop! 43 00:03:33,880 --> 00:03:37,520 U rujnu 1608. godine, Lipperhey je predstavio svoj novi izum 44 00:03:37,600 --> 00:03:39,880 nizozemskom princu Mauritsu. 45 00:03:39,960 --> 00:03:42,840 Nije mogao izabrati bolji trenutak 46 00:03:42,920 --> 00:03:45,880 jer se u to vrijeme Nizozemska nalazila 47 00:03:45,960 --> 00:03:49,320 u osamdesetogodišnjem ratu sa Španjolskom. 48 00:03:55,320 --> 00:03:59,080 Novi dalekozor mogao je uvećavati objekte i na taj način otkriti 49 00:03:59,160 --> 00:04:02,280 neprijateljske brodove i vojnike previše udaljene da bi se vidjeli 50 00:04:02,360 --> 00:04:04,360 golim okom. 51 00:04:04,440 --> 00:04:07,440 Uistinu koristan izum! 52 00:04:07,560 --> 00:04:12,000 Ipak, nizozemska vlada nikada nije priznala Lipperheyu patent teleskopa. 53 00:04:12,080 --> 00:04:15,400 Razlog je bio taj što su i drugi trgovci tražili priznavanje izuma, 54 00:04:15,520 --> 00:04:19,200 posebno Lipperheyev suparnik Sacharias Janssen. 55 00:04:19,280 --> 00:04:21,520 Spor nikada nije bio riješen. 56 00:04:21,600 --> 00:04:27,920 Pravo porijeklo teleskopa do danas ostaje prekriveno velom tajne. 57 00:04:28,920 --> 00:04:32,720 Talijanski astronom Galileo Galilei, otac moderne fizike, 58 00:04:32,800 --> 00:04:37,640 čuo je za teleskop i odlučio izraditi svoj vlastiti. 59 00:04:38,320 --> 00:04:42,360 Prije deset mjeseci do mojih ušiju došla je vijest da je neki Fleming 60 00:04:42,440 --> 00:04:48,200 izradio dalekozor pomoću kojeg se vidljivi objekti, 61 00:04:48,280 --> 00:04:52,960 premda vrlo udaljeni od očiju promatrača, 62 00:04:53,040 --> 00:04:56,120 vide jasno kao da su u blizini. 63 00:04:56,520 --> 00:04:59,440 Galileo je bio najveći znanstvenik svog vremena. 64 00:04:59,560 --> 00:05:02,600 Bio je i veliki pobornik novog pogleda na svijet, 65 00:05:02,680 --> 00:05:06,160 kakvog je zagovarao poljski astronom Nikola Kopernik, koji je tvrdio 66 00:05:06,240 --> 00:05:10,440 da se Zemlja okreće oko Sunca, a ne obratno. 67 00:05:11,560 --> 00:05:14,240 Na temelju onoga što je čuo o nizozemskom teleskopu, Galileo je 68 00:05:14,320 --> 00:05:16,600 napravio vlastite instrumente. 69 00:05:16,680 --> 00:05:19,160 Oni su bili mnogo kvalitetniji. 70 00:05:20,560 --> 00:05:25,320 Konačno, ne štedeći ni rad ni novac, uspio sam 71 00:05:25,400 --> 00:05:29,680 izraditi za sebe toliko izvrstan instrument da 72 00:05:29,760 --> 00:05:33,920 objekti koji se promatraju pomoću njega, izgledaju gotovo tisuću puta veći 73 00:05:33,960 --> 00:05:38,840 nego kada ih se promatra golim okom. 74 00:05:39,720 --> 00:05:43,640 Bilo je vrijeme da svoj teleskop isproba i na objektima na nebu. 75 00:05:45,920 --> 00:05:49,680 Promatranja su me uvjerila da površina Mjeseca 76 00:05:49,800 --> 00:05:53,520 nije ravna, jednolična i pravilno zaobljena 77 00:05:53,760 --> 00:05:57,440 kao što je veliki broj filozofa vjeruje, 78 00:05:57,560 --> 00:06:01,720 već je neravna, gruba, i puna udubljenja i uzvišenja, 79 00:06:01,800 --> 00:06:06,240 kao i površina Zemlje. 80 00:06:11,640 --> 00:06:15,320 Krajolik kratera, planina i dolina. 81 00:06:15,400 --> 00:06:18,320 Svijet baš poput našeg! 82 00:06:19,600 --> 00:06:24,040 Nekoliko tjedana kasnije, u siječnju 1610. godine, Galileo je promatrao Jupiter. 83 00:06:24,120 --> 00:06:28,600 U blizini planeta vidio je četiri svjetle točkice koje su mijenjale položaj 84 00:06:28,720 --> 00:06:32,960 iz noći u noć, zajedno sa Jupiterom. 85 00:06:33,040 --> 00:06:37,920 Bilo je to poput sporog, kozmičkog baleta satelita koji kruže oko planeta. 86 00:06:37,960 --> 00:06:40,760 Ove četiri točkice svjetlosti kasnije će postati poznate kao 87 00:06:40,840 --> 00:06:43,600 Jupiterovi Galileanski mjeseci. 88 00:06:43,720 --> 00:06:46,240 Što je još otkrio Galileo? 89 00:06:46,320 --> 00:06:48,400 Venerine faze! 90 00:06:48,560 --> 00:06:51,920 Kao i Mjesec, Veneru vidimo kao srp, pa polumjesec koji raste 91 00:06:51,960 --> 00:06:54,200 do pune Venere i zatim unazad. 92 00:06:54,280 --> 00:06:58,600 Čudne "uši" na obje strane Saturna. 93 00:06:58,720 --> 00:07:01,160 Tamne pjege na površini Sunca. 94 00:07:01,280 --> 00:07:03,440 I naravno, zvijezde. 95 00:07:03,560 --> 00:07:06,400 Tisuće njih, možda čak i milijune. 96 00:07:06,520 --> 00:07:09,320 Svaka preslabog sjaja da bi se vidjela golim okom. 97 00:07:09,440 --> 00:07:13,920 Bilo je to kao da je čovječanstvo iznenada skinulo povez s očiju. 98 00:07:13,960 --> 00:07:18,000 Čitav Svemir bio je otvoren za otkrića. 99 00:07:23,440 --> 00:07:27,760 Novosti o teleskopu munjevito su se proširile Europom. 100 00:07:27,880 --> 00:07:32,080 U Pragu, na dvoru cara Rudolfa II, Johannes Kepler je 101 00:07:32,200 --> 00:07:34,800 unaprijedio dizajn instrumenta. 102 00:07:34,880 --> 00:07:38,840 U Antwerpenu, nizozemski kartograf Michael van Langren napravio je 103 00:07:38,960 --> 00:07:41,920 prve pouzdane karte Mjeseca koje su prikazivale ono za što je on vjerovao 104 00:07:41,960 --> 00:07:44,400 da su kontinenti i oceani. 105 00:07:44,560 --> 00:07:49,680 A Johannes Hevelius, bogati poljski pivar, pravio je ogromne teleskope 106 00:07:49,760 --> 00:07:53,200 u svojem opservatoriju u Gdanjsku. 107 00:07:53,280 --> 00:07:57,880 Ovaj opservatorij bio je tako velik, da je prekrivao krovove triju kuća! 108 00:07:59,200 --> 00:08:02,240 Ipak, najbolje instrumente tog vremena, vjerojatno je izrađivao 109 00:08:02,320 --> 00:08:05,360 Christiaan Huygens u Nizozemskoj. 110 00:08:05,440 --> 00:08:11,080 1655. godine Huygens je otkrio Titan, najveći Saturnov mjesec. 111 00:08:11,160 --> 00:08:15,160 Nekoliko godina kasnije, otkrio je pravu prirodu Saturnovih prstenova, 112 00:08:15,240 --> 00:08:20,320 koju Galileo nikada nije uistinu razumio. 113 00:08:20,400 --> 00:08:24,640 Posljednje, ali ne i manje važno, Huygens je vidio tamne mrlje 114 00:08:24,720 --> 00:08:27,360 i svijetle polarne kape na Marsu. 115 00:08:27,440 --> 00:08:31,080 Može li biti života na tom dalekom, čudnovatom svijetu? 116 00:08:31,160 --> 00:08:35,240 To pitanje zaokuplja astronome i dan danas. 117 00:08:35,920 --> 00:08:39,520 Najraniji teleskopi bili su refraktori, što znači da su koristili leće 118 00:08:39,600 --> 00:08:42,680 za prikupljanje i fokusiranje svjetlosti. 119 00:08:42,760 --> 00:08:45,440 Kasnije su leće zamijenjene zrcalima. 120 00:08:45,560 --> 00:08:49,080 Ovaj reflektirajući teleskop prvi je izradio Niccolò Zucchi, 121 00:08:49,160 --> 00:08:52,000 a kasnije ga je usavršio Isaac Newton. 122 00:08:52,080 --> 00:08:55,760 U kasnom 18. stoljeću, najveća zrcala na svijetu 123 00:08:55,840 --> 00:08:59,600 bila su djelo Williama Herschela, orguljaša koji je postao astronom, 124 00:08:59,680 --> 00:09:02,520 i njegove sestre Caroline. 125 00:09:02,600 --> 00:09:06,200 U svojoj kući u Bathu, u Engleskoj, Herschelovi su usipavali usijani 126 00:09:06,280 --> 00:09:09,880 rastopljeni metal u kalup te, kada bi se ohladio, 127 00:09:09,960 --> 00:09:15,440 ispolirali površinu tako da bi reflektirala zvjezdanu svjetlost. 128 00:09:15,560 --> 00:09:20,320 Tijekom svog života, Herschel je izradio više od 400 teleskopa. 129 00:09:24,520 --> 00:09:28,360 Najveći od njih bili su toliko veliki da je bilo potrebno četvero pomagača 130 00:09:28,440 --> 00:09:31,600 za upravljanje konopcima, kotačima i koloturama koji su bili potrebni 131 00:09:31,680 --> 00:09:36,000 za praćenje kretanja zvijezda na noćnom nebu 132 00:09:36,080 --> 00:09:39,440 koje je, naravno, izazvano Zemljinom rotacijom. 133 00:09:39,560 --> 00:09:43,080 Herschel je bio poput izviđača, pretraživao je nebo 134 00:09:43,160 --> 00:09:46,720 i bilježio na stotine novih maglica i dvojnih zvijezda. 135 00:09:46,800 --> 00:09:50,280 Također je otkrio da bi Mliječni put morao imati oblik plosnatog diska. 136 00:09:50,360 --> 00:09:54,120 Čak je izmjerio i kretanje Sunčevog sustava kroz taj disk 137 00:09:54,200 --> 00:09:58,840 tako što je promatrao relativno kretanje zvijezda i planeta. 138 00:09:58,920 --> 00:10:06,360 A onda je 13. ožujka 1781. otkrio novi planet – Uran. 139 00:10:06,440 --> 00:10:10,680 Trebalo je više od 200 godina da NASA-ina letjelica Voyager 2 140 00:10:10,760 --> 00:10:15,880 omogući astronomima prvi pogled iz blizine na ovaj udaljeni svijet. 141 00:10:16,800 --> 00:10:21,240 U plodnom seoskom krajoliku središnje Irske, 142 00:10:21,320 --> 00:10:26,560 William Parsons, treći grof Rosse, napravio je najveći teleskop 19. stoljeća. 143 00:10:26,640 --> 00:10:30,560 S metalnim zrcalom promjera od zadivljujućih 1.8 metara, divovski je teleskop 144 00:10:30,640 --> 00:10:35,240 postao poznat pod imenom "Levijatan iz Parsonstowna". 145 00:10:35,320 --> 00:10:39,320 Povremeno, u vedrim noćima bez Mjeseca, grof bi sjedao za okular 146 00:10:39,440 --> 00:10:44,400 i krstareći nebom putovao kroz Svemir. 147 00:10:45,280 --> 00:10:50,160 Do Orionove maglice – danas poznate kao zvjezdano rodilište. 148 00:10:50,280 --> 00:10:55,920 Dalje, do misteriozne maglice Rakovice, ostatka eksplozije supernove. 149 00:10:55,960 --> 00:10:57,920 I do maglice Vrtlog? 150 00:10:57,960 --> 00:11:02,560 Lord Rosse prvi je zamjetio njen veličanstveni spiralni oblik. 151 00:11:02,640 --> 00:11:08,400 Galaksija poput naše, sa zamršenim oblacima tamne prašine i usijanog plina; 152 00:11:08,520 --> 00:11:12,400 milijarde zasebnih zvijezda, i tko zna - 153 00:11:12,520 --> 00:11:16,560 - možda čak i planeta poput Zemlje. 154 00:11:18,920 --> 00:11:24,920 Teleskop je postao naša lađa za istraživanje Svemira. 155 00:11:29,720 --> 00:11:34,080 2. Veće znači bolje 156 00:11:36,080 --> 00:11:38,480 Noću se vaše oči privikavaju na mrak. 157 00:11:38,560 --> 00:11:42,640 Vaše zjenice se šire da bi propustile što više svjetlosti u oči. 158 00:11:42,720 --> 00:11:47,880 Kao rezultat, vidimo tamnije objekte i zvijezde slabijeg sjaja. 159 00:11:47,960 --> 00:11:51,720 Sada zamislite da su vaše zjenice široke jedan metar. 160 00:11:51,800 --> 00:11:55,960 Izgledali biste prilično čudno, ali imali biste natprirodan vid! 161 00:11:56,000 --> 00:11:59,400 A to je ono što teleskopi čine za Vas. 162 00:12:01,880 --> 00:12:04,640 Teleskop je poput lijevka. 163 00:12:04,720 --> 00:12:10,240 Njegova glavna leća ili zrcalo sakuplja svjetlost i usmjerava ju u vaše oko. 164 00:12:13,080 --> 00:12:17,800 Što je leća ili zrcalo teleskopa veće, to tamnije objekte možete vidjeti. 165 00:12:17,880 --> 00:12:20,720 Veličini je zaista najbitnija. 166 00:12:20,800 --> 00:12:23,400 No, koliko je veliki teleskop moguće napraviti? 167 00:12:23,480 --> 00:12:26,400 Ne baš jako veliki, ako se radi o refraktoru. 168 00:12:29,480 --> 00:12:32,720 Zvjezdana svjetlost mora proći kroz glavnu leću. 169 00:12:32,800 --> 00:12:36,080 Zato ju možete pridržavati samo oko njenih rubova. 170 00:12:36,160 --> 00:12:41,880 Vrlo velika leća je toliko teška da se deformira pod vlastitom težinom. 171 00:12:41,960 --> 00:12:45,640 To znači da će i slika biti iskrivljena. 172 00:12:47,400 --> 00:12:54,320 Najveći refraktor u povijesti napravljen je 1897. u Zvjezdarnici Yerkes blizu Chicaga. 173 00:12:54,400 --> 00:12:57,480 Njegova glavna leća imala je nešto više od jednog metra u promjeru. 174 00:12:57,560 --> 00:13:02,080 Ali je zato njegova cijev bila duga nevjerojatnih 18 metara! 175 00:13:02,160 --> 00:13:08,720 Izgradnjom teleskopa u Yerkesu, graditelji refraktora dosegli su svoju gornju granicu. 176 00:13:08,800 --> 00:13:10,880 Želite veće teleskope? 177 00:13:10,960 --> 00:13:12,800 Razmislite o zrcalima. 178 00:13:17,080 --> 00:13:23,080 Kod zrcalnih teleskopa, zvjezdana svjetlost odbija se od zrcala umjesto da prolazi kroz leću. 179 00:13:23,160 --> 00:13:29,400 To znači da zrcalo može biti mnogo tanje nego leća, te se može poduprijeti straga. 180 00:13:29,480 --> 00:13:34,640 Stoga je moguće izraditi mnogo veća zrcala nego leće. 181 00:13:35,640 --> 00:13:39,720 Velika zrcala pojavila su se u južnoj Kaliforniji prije jednog stoljeća. 182 00:13:39,800 --> 00:13:44,880 Tada je Mount Wilson bio usamljeni vrh u pustoši planina San Gabriel. 183 00:13:44,960 --> 00:13:49,080 Nebo je bilo vedro, a noći tamne. 184 00:13:49,160 --> 00:13:53,640 Upravo je ondje George Ellery Hale postavio teleskop promjera 1.5 metar. 185 00:13:53,720 --> 00:13:58,400 Iako manji od starog Rosse-ovog Levijatana, bio je mnogo kvalitetniji. 186 00:13:58,480 --> 00:14:02,160 Bio je, također, i na mnogo boljoj lokaciji. 187 00:14:02,240 --> 00:14:07,640 Potom je naveo lokalnog poduzetnika Johna Hookera da financira instrument promjera 2.5 metra. 188 00:14:07,720 --> 00:14:12,560 Tone stakla i kovanog čelika dovučene su na Mount Wilson. 189 00:14:12,640 --> 00:14:16,000 Hookerov teleskop dovršen je 1917. godine. 190 00:14:16,080 --> 00:14:20,240 Ostao je najveći teleskop na svijetu sljedećih 30 godina. 191 00:14:20,320 --> 00:14:25,400 Veliki komad kozmičke artiljerije, spreman da napadne Svemir. 192 00:14:28,480 --> 00:14:31,080 I zaista je napao. 193 00:14:31,160 --> 00:14:34,240 Uz fantastične dimenzije novog teleskopa, došlo je i do bitnih 194 00:14:34,280 --> 00:14:37,240 promjena u načinu promatranja. 195 00:14:37,280 --> 00:14:40,800 Astronomi nisu više promatrali gledajući kroz okular novog diva. 196 00:14:40,880 --> 00:14:45,960 Umjesto toga su satima sakupljali svjetlost na fotografske ploče. 197 00:14:46,000 --> 00:14:50,800 Nikada ranije nije se promatralo toliko daleko u Svemir. 198 00:14:50,880 --> 00:14:55,160 Za spiralne maglice ispostavilo se da su građene od pojedinačnih zvijezda. 199 00:14:55,240 --> 00:14:59,560 Bi li one mogle biti veliki sustavi zvijezda poput našeg Mliječnog puta? 200 00:14:59,640 --> 00:15:03,800 U Andromedinoj maglici, Edwin Hubble otkrio je poseban tip zvijezda, 201 00:15:03,880 --> 00:15:07,400 koje mijenjaju svoj sjaj preciznošću satnog mehanizma. 202 00:15:07,480 --> 00:15:11,720 Iz svojih promatranja, Hubble je uspio odrediti udaljenost do Andromede: 203 00:15:11,800 --> 00:15:15,960 gotovo milijun svjetlosnih godina. 204 00:15:16,080 --> 00:15:22,720 Za spiralne maglice, kao što je Andromeda, postalo je očito da su zasebne galaksije. 205 00:15:24,480 --> 00:15:27,320 Ali to nije bilo jedino zapanjujuće otkriće. 206 00:15:27,400 --> 00:15:32,000 Za većinu galaksija ustanovilo se da se udaljavaju od Mliječnog puta. 207 00:15:32,080 --> 00:15:37,640 Na Mount Wilsonu, Hubble je ustanovio da se galaksije koje su nam blizu, udaljavaju malim brzinama, 208 00:15:37,640 --> 00:15:42,480 dok se udaljene galaksije odmiču znatno većom brzinom. 209 00:15:42,560 --> 00:15:43,720 Zaključak? 210 00:15:43,800 --> 00:15:46,560 Svemir se širi. 211 00:15:46,640 --> 00:15:53,400 Hookerov teleskop omogućio je znanstvenicima najveće astronomsko otkriće dvadesetog stoljeća. 212 00:15:56,080 --> 00:16:00,640 Zahvaljujući teleskopima, odredili smo i povijest Svemira. 213 00:16:00,720 --> 00:16:04,880 Prije nešto manje od 14 milijardi godina, Svemir je rođen 214 00:16:04,960 --> 00:16:09,240 u velikoj eksploziji prostora i vremena, materije i energije, koju zovemo 215 00:16:09,280 --> 00:16:11,560 Veliki prasak. 216 00:16:11,640 --> 00:16:17,480 Sićušni kvantni valovi izrasli su u guste nakupine primordijalne "juhe". 217 00:16:17,560 --> 00:16:20,160 Iz njih su se kondenzirale galaksije. 218 00:16:20,240 --> 00:16:23,800 Zadivljujući niz različitih veličina i oblika. 219 00:16:26,560 --> 00:16:30,400 Nuklearna fuzija u jezgrama zvijezda proizvela je nove atome. 220 00:16:30,480 --> 00:16:34,880 Ugljik, kisik, željezo, zlato. 221 00:16:34,960 --> 00:16:39,640 Eksplozija supernove izbacila je ove teške elemente natrag u svemir. 222 00:16:39,720 --> 00:16:43,080 To je sirovi materijal za formiranje novih zvijezda. 223 00:16:43,160 --> 00:16:44,800 I planeta! 224 00:16:46,880 --> 00:16:54,880 Nekada, negdje i nekako, jednostavne organske molekule razvile su se u žive organizme. 225 00:16:54,960 --> 00:17:00,560 Život je jedno od čuda u Svemiru koji se neprestano razvija. 226 00:17:00,640 --> 00:17:02,880 Mi smo zvjezdana prašina. 227 00:17:02,960 --> 00:17:07,000 To je uzvišena vizija i očaravajuća priča 228 00:17:07,080 --> 00:17:11,160 koju smo otkrili promatranjem kroz teleskope. 229 00:17:11,240 --> 00:17:15,640 Zamislite - bez teleskopa znali bismo samo za šest planeta, 230 00:17:15,720 --> 00:17:18,160 jedan mjesec, i tek nekoliko tisuća zvijezda. 231 00:17:18,240 --> 00:17:22,400 Astronomija bi još uvijek bila mlada. 232 00:17:23,640 --> 00:17:27,480 Poput zakopanog blaga, prostranstva Svemira prizivala su one odvažne 233 00:17:27,560 --> 00:17:30,000 još od drevnih vremena. 234 00:17:30,080 --> 00:17:35,480 Moćnici, politički i industrijski, zajedno su sa znanstvenicima, 235 00:17:35,560 --> 00:17:40,240 osjetili privlačnost neistraženih svemirskih mora i svojim ulaganjima 236 00:17:40,280 --> 00:17:45,400 u instrumente ubrzano proširili područje astronomskih istraživanja. 237 00:17:59,800 --> 00:18:02,640 George Ellery Hale imao još jedan san: 238 00:18:02,720 --> 00:18:06,960 da izradi teleskop dvostruko veći od onog koji je tada držao rekord. 239 00:18:07,000 --> 00:18:10,880 Upoznajte se s veličanstvenom starom damom astronomije 20. stoljeća: 240 00:18:10,960 --> 00:18:15,880 5-metarski Hale-ov teleskop na planini Palomar! 241 00:18:15,960 --> 00:18:20,560 Preko pet stotina tona pokretne mase, tako precizno uravnoteženo 242 00:18:20,640 --> 00:18:24,640 da se kreće skladno poput balerine. 243 00:18:24,720 --> 00:18:30,240 Njegovo 40 tona teško zrcalo otkriva zvijezde 40 milijuna puta tamnije od onih vidljivih golim okom. 244 00:18:30,280 --> 00:18:35,240 Dovršen 1948. godine, Hale-ov teleskop pružio je tada nenadmašiv pogled na planete, 245 00:18:35,280 --> 00:18:38,800 skupove zvijezda, maglice i galaksije. 246 00:18:41,080 --> 00:18:44,960 Divovski Jupiter, sa svojim mnoštvom mjeseca. 247 00:18:45,080 --> 00:18:49,080 Očaravajuća maglica Plamen. 248 00:18:49,160 --> 00:18:54,240 Blijede niti od plina u Orionovoj maglici. 249 00:18:59,880 --> 00:19:02,080 No, možemo li napraviti još i veći? 250 00:19:02,160 --> 00:19:06,240 Sovjetski astronomi pokušali su krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. 251 00:19:06,280 --> 00:19:10,640 Visoko na planini Kavkaz, napravili su Bolshoi Teleskop Azimutalnyi, 252 00:19:10,720 --> 00:19:14,880 s glavnim zrcalom promjera 6 metara. 253 00:19:14,960 --> 00:19:17,640 Ali, on zapravo nikada nije opravdao očekivanja. 254 00:19:17,720 --> 00:19:21,720 Jednostavno, bio je prevelik, preskup i previše kompliciran. 255 00:19:21,800 --> 00:19:24,960 Jesu li tada graditelji teleskopa morali odustati? 256 00:19:25,080 --> 00:19:28,480 Jesu li morali zaboraviti svoje snove o još većim instrumentima? 257 00:19:28,560 --> 00:19:31,960 Je li povijest teleskopa došla do svog preuranjenog kraja? 258 00:19:32,080 --> 00:19:33,400 Ma naravno da ne. 259 00:19:33,480 --> 00:19:36,480 Danas koristimo 10-metarske teleskope. 260 00:19:36,560 --> 00:19:39,160 A još se i veći planiraju. 261 00:19:39,240 --> 00:19:40,720 Koje je rješenje? 262 00:19:40,800 --> 00:19:42,640 Nove tehnologije. 263 00:19:44,000 --> 00:19:48,760 3. Spas je u tehnologiji 264 00:19:48,960 --> 00:19:52,800 Baš kao što moderni automobili više ne izgledaju kao Ford model T, tako su i današnji 265 00:19:52,880 --> 00:19:56,280 teleskopi znatno drugačiji od svojih klasičnih prethodnika 266 00:19:56,360 --> 00:19:58,680 kao što je 5-metarski Hale-ov teleskop. 267 00:19:58,760 --> 00:20:01,880 Jedna od razlika je da su njihove montaže mnogo manje. 268 00:20:01,960 --> 00:20:05,840 Stara montaža bila je ekvatorijalna, gdje je jedna od osi teleskopa 269 00:20:05,920 --> 00:20:09,720 uvijek bila orijentirana paralelno Zemljinoj osi rotacije. 270 00:20:09,800 --> 00:20:13,480 Da bi pratili kretanje neba, telekopi su morali 271 00:20:13,560 --> 00:20:18,200 rotirati oko ove osi jednakom brzinom kojom se Zemlja okreće oko svoje osi. 272 00:20:18,280 --> 00:20:21,160 Prilično jednostavno, ali zahtijeva puno prostora. 273 00:20:21,240 --> 00:20:26,040 Moderne altazimutalne montaže mnogo su kompaktnije. 274 00:20:26,080 --> 00:20:30,440 S takvom montažom, teleskop se usmjerava poput topa. 275 00:20:30,480 --> 00:20:35,240 Precizno se odrede strana svijeta i visina na kojoj se nalazi objekt i promatranje može početi. 276 00:20:35,320 --> 00:20:38,640 Problem je pratiti gibanje objekta po nebu. 277 00:20:38,720 --> 00:20:44,240 Teleskop se mora okretati oko obje svoje osi, i to različitim brzinama. 278 00:20:44,320 --> 00:20:50,720 To je u praksi postalo moguće tek kada su pomicanje teleskopa počela kontrolirati računala. 279 00:20:50,800 --> 00:20:52,840 Manju montažu jeftinije je napraviti. 280 00:20:52,920 --> 00:20:57,520 Štoviše, ona stane u manju kupolu, što još više smanjuje troškove 281 00:20:57,600 --> 00:21:00,320 i poboljšava kvalitetu slike. 282 00:21:00,400 --> 00:21:03,800 Uzmimo za primjer dvostruki Keckov teleskop na Havajima. 283 00:21:03,880 --> 00:21:06,600 Iako su njihova 10-metarska zrcala čak dva puta veća od onih 284 00:21:06,680 --> 00:21:10,440 na Hale-ovom teleskopu, ona ipak stanu u manje kupole 285 00:21:10,520 --> 00:21:13,240 od onih na Mount Palomaru. 286 00:21:15,080 --> 00:21:17,440 Teleskopska zrcala su također napredovala. 287 00:21:17,520 --> 00:21:19,120 Nekada su bila debela i teška. 288 00:21:19,200 --> 00:21:21,840 Danas su tanka i lagana. 289 00:21:21,920 --> 00:21:26,800 Tanka zrcala široka nekoliko metara, lijevaju se u golemim rotirajućim pećima. 290 00:21:26,880 --> 00:21:30,320 Debela su nešto manje od 20 centimetara. 291 00:21:30,400 --> 00:21:32,960 Složena potporna struktura osigurava da se tanko zrcalo 292 00:21:33,080 --> 00:21:35,200 ne slomi pod vlastitom težinom. 293 00:21:35,280 --> 00:21:39,120 Kompjuterski kontrolirani klipovi i aktuatori pomažu u održavanju 294 00:21:39,200 --> 00:21:40,840 savršenog oblika zrcala. 295 00:21:43,400 --> 00:21:45,520 Ovaj sustav naziva se aktivna optika. 296 00:21:45,600 --> 00:21:49,840 On nadomješta i ispravlja sve deformacije glavnog zrcala 297 00:21:49,920 --> 00:21:54,560 izazvane gravitacijom, vjetrom, ili promjenama u temperaturi. 298 00:21:54,640 --> 00:21:58,240 Tanko zrcalo je i znatno lakše. 299 00:21:58,320 --> 00:22:01,440 To znači da cijela njegova potporna struktura, uključujući i montažu, 300 00:22:01,560 --> 00:22:03,440 može biti mnogo jednostavnija i lakša. 301 00:22:03,520 --> 00:22:05,560 I jeftinija! 302 00:22:05,640 --> 00:22:08,360 Ovo je 3.6-metarski New Technology Telescope, 303 00:22:08,440 --> 00:22:11,760 kojeg su europski astronomi izgradili krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. 304 00:22:11,840 --> 00:22:14,840 Služio je kao test za mnoge nove tehnologije 305 00:22:14,920 --> 00:22:16,120 u izgradnji teleskopa. 306 00:22:16,200 --> 00:22:20,960 Čak ni njegova kupola nema ništa zajedničko s tradicionalnim teleskopskim kupolama. 307 00:22:21,080 --> 00:22:24,240 New Technology Telescope bio je veliki uspjeh. 308 00:22:24,320 --> 00:22:27,280 Bilo je vrijeme da se probije granica od 6 metara. 309 00:22:27,600 --> 00:22:31,400 Opservatorij Mauna Kea nalazi se na najvišoj točki na Pacifiku, 310 00:22:31,480 --> 00:22:34,960 4200 metara iznad razine mora. 311 00:22:36,960 --> 00:22:41,120 Na plažama Havaja, turisti uživaju u suncu i surfanju na valovima. 312 00:22:41,200 --> 00:22:44,520 A visoko iznad njih, astronomi, suočeni s niskim temperaturama 313 00:22:44,600 --> 00:22:51,160 i visinskom bolešću, pokušavaju razotkriti tajne Svemira. 314 00:22:51,240 --> 00:22:54,120 Keckovi teleskopi su među najvećima na svijetu. 315 00:22:54,200 --> 00:22:59,120 Njihova zrcala imaju promjer od 10 metara, a tanka su poput keramičkih pločica. 316 00:22:59,200 --> 00:23:04,040 Popoločena kao pod kupaonice, sastoje se od 36 šesterokutnih segmenata 317 00:23:04,120 --> 00:23:07,480 kojima je položaj kontroliran s nanometarskom preciznošću. 318 00:23:07,560 --> 00:23:11,200 To su istinski divovi, potpuno posvećeni promatranju neba. 319 00:23:11,280 --> 00:23:14,120 Katedrale znanosti. 320 00:23:14,200 --> 00:23:16,600 Noć pada na Mauna Keu. 321 00:23:16,680 --> 00:23:21,720 Keckovi teleskopi započinju s prikupljanjem fotona iz najudaljenijih dijelova Svemira. 322 00:23:21,800 --> 00:23:24,520 Njihova dva zrcala u kombinaciji tvore teleskop efektivno veći 323 00:23:24,600 --> 00:23:27,440 od svih ranijih teleskopa. 324 00:23:27,520 --> 00:23:30,360 Što će biti njihov večerašnji "ulov"? 325 00:23:34,680 --> 00:23:39,520 Par sudarajućih galaksija, udaljenih milijarde svjetlosnih godina? 326 00:23:39,600 --> 00:23:45,320 Umiruća zvijezda koja izdiše u planetarnoj maglici? 327 00:23:45,400 --> 00:23:51,040 Ili možda planet izvan Sunčevog sustava na kojem bi moglo biti života? 328 00:23:51,120 --> 00:23:55,920 Na Cerro Paranalu u čileanskoj pustinji Atacama, najsušnijem mjestu na Zemlji, 329 00:23:55,960 --> 00:24:00,040 nalazimo daleko najveći astronomski stroj ikada sagrađen: 330 00:24:00,120 --> 00:24:03,560 europski Very Large Telescope (VLT). 331 00:24:16,200 --> 00:24:19,520 VLT su zapravo četiri teleskopa u jednom. 332 00:24:19,600 --> 00:24:22,760 Svaki od njih ima 8.2-metarsko zrcalo. 333 00:24:22,840 --> 00:24:24,120 Antu. 334 00:24:24,200 --> 00:24:25,240 Kueyen. 335 00:24:25,320 --> 00:24:26,320 Melipal. 336 00:24:26,400 --> 00:24:27,760 Yepun. 337 00:24:27,840 --> 00:24:33,440 Izvorna imena Mapuche indijanaca za Sunce, Mjesec, Južni križ i Veneru. 338 00:24:33,520 --> 00:24:37,800 Ogromna zrcala napravljena su u Njemačkoj, polirana u Francuskoj, dopremljena u Čile 339 00:24:37,880 --> 00:24:41,240 i polako transportirana kroz pustinju. 340 00:24:41,320 --> 00:24:44,960 Uz zalazak Sunca, otvaraju se kupole teleskopa. 341 00:24:45,040 --> 00:24:48,560 Svjetlost zvijezda slijeva se na njihova zrcala. 342 00:24:49,280 --> 00:24:52,080 Spremaju se nova otkrića. 343 00:24:55,920 --> 00:24:58,160 Laser probija noćno nebo. 344 00:24:58,240 --> 00:25:00,680 Projicira umjetnu zvijezdu visoko u atmosferi, 345 00:25:00,760 --> 00:25:03,840 90 kilometara iznad naših glava. 346 00:25:03,920 --> 00:25:06,920 Senzori mjere iskrivljenja slike zvijezde 347 00:25:06,960 --> 00:25:09,120 izazvana turbulencijama u atmosferi. 348 00:25:09,200 --> 00:25:12,960 Brza računala zatim daju upute savitljivom zrcalu kako da 349 00:25:13,040 --> 00:25:15,800 iskrivi svoju površinu, da bi se nadomjestio utjecaj atmosfere. 350 00:25:15,880 --> 00:25:18,960 Krajnji rezultat je zvijezda koja ne treperi. 351 00:25:19,040 --> 00:25:22,600 Ova tehnika zove se adaptivna optika i ona je veliki mađioničarski trik 352 00:25:22,680 --> 00:25:24,320 današnje astronomije. 353 00:25:24,400 --> 00:25:28,840 Bez nje, naš pogled u Svemir bio bi mutan zbog Zemljine atmosfere. 354 00:25:28,920 --> 00:25:32,880 Ali uz njenu pomoć, slika nam je kristalno čista. 355 00:25:35,480 --> 00:25:39,480 Drugi primjer optičkih trikova poznat je kao interferometrija. 356 00:25:39,560 --> 00:25:43,360 Osnovna ideja je sakupiti svjetlost iz dva odvojena teleskopa 357 00:25:43,440 --> 00:25:46,640 i spojiti ju u određenoj točki, čuvajući pritom 358 00:25:46,720 --> 00:25:49,320 relativne pomake između svjetlosnih valova. 359 00:25:49,400 --> 00:25:53,160 Ako se to napravi dovoljno precizno, dva teleskopa mogu se koristiti 360 00:25:53,240 --> 00:25:56,600 kao da su dio jednog ogromnog zrcala, 361 00:25:56,680 --> 00:25:59,920 čije su dimenzije jednake udaljenosti između ta dva teleskopa. 362 00:25:59,960 --> 00:26:04,040 Interferometrija zapravo daje teleskopima orlovsku oštrinu vida: 363 00:26:04,120 --> 00:26:07,600 omogućuje manjim teleskopima da pokažu razinu detalja 364 00:26:07,680 --> 00:26:12,440 koju bi inače mogli dobiti samo uz pomoć mnogo većeg teleskopa. 365 00:26:12,520 --> 00:26:15,600 Dva Keckova teleskopa na Mauna Kei redovito se koriste 366 00:26:15,680 --> 00:26:17,520 kao interferometar. 367 00:26:17,600 --> 00:26:21,440 U slučaju VLT-a, sva četiri teleskopa mogu raditi zajedno. 368 00:26:21,520 --> 00:26:24,760 Uz to, moguće je povezati još i nekoliko manjih pomoćnih teleskopa, 369 00:26:24,840 --> 00:26:28,880 ne bi li se slika još više izoštrila. 370 00:26:29,840 --> 00:26:33,400 Drugi veliki teleskopi mogu se naći širom planeta. 371 00:26:33,480 --> 00:26:37,480 Subaru i Gemini North na Manua Kei. 372 00:26:37,560 --> 00:26:42,240 Gemini South i Magellan u Čileu. 373 00:26:42,320 --> 00:26:46,280 Large Binocular Telescope u Arizoni. 374 00:26:48,200 --> 00:26:50,800 Svi su napravljeni na najboljim mogućim mjestima. 375 00:26:50,840 --> 00:26:53,720 Visoko i suho, vedro i mračno. 376 00:26:53,840 --> 00:26:56,640 Njihove oči velike su kao bazeni. 377 00:26:56,760 --> 00:27:00,400 Svi su opremljeni adaptivnom optikom, kako bi se suprotstavili 378 00:27:00,440 --> 00:27:02,080 negativnim utjecajima atmosfere. 379 00:27:02,200 --> 00:27:05,960 Ponekad mogu imati rezoluciju virtualnog diva 380 00:27:06,040 --> 00:27:08,640 zahvaljujući interferometriji. 381 00:27:09,680 --> 00:27:11,800 Evo što su nam oni pokazali: 382 00:27:11,920 --> 00:27:13,400 planete; 383 00:27:16,600 --> 00:27:18,240 maglice; 384 00:27:19,360 --> 00:27:23,960 stvarne veličine, i spljoštene oblike nekih zvijezda; 385 00:27:23,960 --> 00:27:27,160 hladni planet koji kruži oko smeđeg patuljka; 386 00:27:27,200 --> 00:27:31,480 i divovske zvijezde koje kruže oko središta našeg Mliječnog puta 387 00:27:31,600 --> 00:27:36,720 pod utjecajem gravitacije ogromne crne rupe... 388 00:27:36,840 --> 00:27:40,400 Prilično smo napredovali od Galileovog vremena. 389 00:27:40,000 --> 00:27:44,760 4. Od srebra do silicija 390 00:27:45,840 --> 00:27:49,000 Prije 400 godina, kada je Galileo Galilei želio drugima pokazati 391 00:27:49,120 --> 00:27:53,000 što je vidio kroz svoj teleskop, morao je napraviti crteže. 392 00:27:53,120 --> 00:27:56,240 Kraterima izbušena površina Mjeseca. 393 00:27:56,360 --> 00:28:00,400 Ples Jupiterovih satelita. 394 00:28:00,520 --> 00:28:02,160 Sunčeve pjege. 395 00:28:02,280 --> 00:28:04,160 Ili zvijezde u Orionu. 396 00:28:04,280 --> 00:28:06,720 Svoje crteže objavio je u maloj knjizi imena 397 00:28:06,760 --> 00:28:08,400 Zvjezdani glasnik. 398 00:28:08,440 --> 00:28:10,800 To je bio jedini način da podijeli svoja otkrića 399 00:28:10,920 --> 00:28:12,400 s drugima. 400 00:28:12,440 --> 00:28:16,640 Dulje od dva stoljeća, astronomi su morali biti i umjetnici. 401 00:28:16,760 --> 00:28:19,000 Promatrajući kroz svoje okulare, pravili su detaljne crteže 402 00:28:19,120 --> 00:28:20,960 onoga što su vidjeli. 403 00:28:21,040 --> 00:28:23,080 Detaljni Mjesečev krajolik. 404 00:28:23,200 --> 00:28:25,960 Oluja u Jupiterovoj atmosferi. 405 00:28:26,040 --> 00:28:29,000 Svilenkasti veo plina u dalekoj maglici. 406 00:28:29,120 --> 00:28:32,320 Ponekad su pretjerivali u tumačenju svojih promatranja. 407 00:28:32,440 --> 00:28:36,560 Tamne linije na površini Marsa smatrane su kanalima, 408 00:28:36,680 --> 00:28:39,880 što je sugeriralo da civilizirani život postoji na Crvenom planetu. 409 00:28:39,960 --> 00:28:43,480 Danas znamo da su ti kanali bili samo optička varka. 410 00:28:43,600 --> 00:28:47,160 Ono što je astronomima zapravo trebalo je objektivan način zapisivanja 411 00:28:47,280 --> 00:28:51,480 svjetlosti prikupljene teleskopom, bez da informacija prvo mora proći 412 00:28:51,520 --> 00:28:54,480 kroz njihov mozak i olovku. 413 00:28:54,600 --> 00:28:57,400 Fotografija je priskočila u pomoć. 414 00:28:58,760 --> 00:29:01,160 Prva dagerotipija Mjeseca. 415 00:29:01,200 --> 00:29:03,880 Napravio ju je 1840. godine Henry Draper. 416 00:29:03,920 --> 00:29:07,240 Fotografija je postojala manje od 15 godina, ali su astronomi 417 00:29:07,360 --> 00:29:10,880 već iskoristili njene revolucionarne mogućnosti. 418 00:29:10,920 --> 00:29:13,080 Kako je funkcionirala fotografija? 419 00:29:13,120 --> 00:29:17,160 Osjetljiva emulzija fotografske ploče 420 00:29:17,280 --> 00:29:19,400 sadržavala je sitna zrnca srebrovih halogenida. 421 00:29:19,440 --> 00:29:22,160 Izložena svjetlosti, ona potamne. 422 00:29:22,200 --> 00:29:24,800 Rezultat je, dakle, bila negativna slika neba 423 00:29:24,920 --> 00:29:28,080 s tamnim zvijezdama na svijetloj pozadini. 424 00:29:28,200 --> 00:29:31,560 No, prava prednost bila je u tome što se fotografska ploča mogla 425 00:29:31,680 --> 00:29:33,960 izlagati svjetlosti satima. 426 00:29:34,040 --> 00:29:36,720 Kada gledamo noćno nebo vlastitim očima, 427 00:29:36,760 --> 00:29:39,640 i kada su one priviknute na mrak, ne vidimo ništa više zvijezda 428 00:29:39,680 --> 00:29:42,320 ako duže gledamo. 429 00:29:42,440 --> 00:29:45,240 Ali fotografska ploča radi upravo to. 430 00:29:45,360 --> 00:29:48,480 Moguće je satima prikupljati i zbrajati svjetlost. 431 00:29:48,600 --> 00:29:52,880 Stoga, duža izloženost otkriva sve više i više zvijezda. 432 00:29:52,920 --> 00:29:54,160 I više... 433 00:29:54,200 --> 00:29:55,240 I više... 434 00:29:55,360 --> 00:29:57,320 I još više... 435 00:29:58,360 --> 00:30:02,000 50-ih godina prošlog stoljeća, Schmidtov teleskop Palomarskog opservatorija 436 00:30:02,120 --> 00:30:05,160 korišten je za fotografiranje čitavog sjevernog neba. 437 00:30:05,280 --> 00:30:10,080 Gotovo 2000 fotografskih ploča, svaka izložena svjetlosti skoro sat vremena. 438 00:30:10,120 --> 00:30:12,960 Bogata riznica otkrića. 439 00:30:12,960 --> 00:30:17,080 Fotografija je pretvorila promatračku astronomiju u pravu znanost. 440 00:30:17,200 --> 00:30:21,480 Objektivnu, mjerljivu i ponovljivu. 441 00:30:21,600 --> 00:30:23,240 Ali srebro je bilo sporo. 442 00:30:23,280 --> 00:30:25,480 Morali ste biti vrlo strpljivi. 443 00:30:27,120 --> 00:30:29,880 Digitalna revolucija je sve to promijenila. 444 00:30:29,920 --> 00:30:31,640 Silicij je zamijenio srebro. 445 00:30:31,760 --> 00:30:34,480 Pikseli su zamijenili zrnca. 446 00:30:36,360 --> 00:30:40,000 Čak se ni u komercijalnim kamerama više se ne koristi fotografski film. 447 00:30:40,120 --> 00:30:43,560 Umjesto na njega, slike se snimaju na čipove osjetljive na svjetlost: 448 00:30:43,600 --> 00:30:47,800 "charge coupled device" ili kraće - CCD. 449 00:30:47,920 --> 00:30:51,560 Profesionalni CCD čipovi su iznimno osjetljivi. 450 00:30:51,680 --> 00:30:54,640 Da bi bili još osjetljiviji, hladi ih se do 451 00:30:54,680 --> 00:30:57,960 ekstremno niskih temperatura korištenjem tekućeg dušika. 452 00:30:58,040 --> 00:31:00,720 Gotovo svaki foton se registrira. 453 00:31:00,760 --> 00:31:05,640 Rezultat toga je kraće vrijeme snimanja. 454 00:31:05,760 --> 00:31:09,480 Ono što je Palomarski pregled neba postizao za jedan sat, 455 00:31:09,600 --> 00:31:13,160 CCD može napraviti za svega nekoliko minuta. 456 00:31:13,200 --> 00:31:15,560 I to uz korištenje manjeg teleskopa. 457 00:31:15,600 --> 00:31:18,080 Silicijska revolucija daleko je od svog kraja. 458 00:31:18,200 --> 00:31:21,080 Astronomi su izradili ogromne CCD kamere 459 00:31:21,200 --> 00:31:23,560 sa stotinama milijuna piksela. 460 00:31:23,600 --> 00:31:26,320 Ali to nije sve... 461 00:31:28,120 --> 00:31:32,560 Velika prednost digitalnih slika je upravo ta da su - digitalne. 462 00:31:32,600 --> 00:31:35,800 Kao takve su odmah spremne za obradu na računalu. 463 00:31:35,840 --> 00:31:38,800 Astronomi koriste specijalizirane programe 464 00:31:38,840 --> 00:31:40,880 za obradu svojih promatranja. 465 00:31:40,880 --> 00:31:45,080 Rastezanje, ili pojačavanje kontrasta otkriva i najtamnije detalje 466 00:31:45,200 --> 00:31:47,640 maglica ili galaksija. 467 00:31:47,760 --> 00:31:51,240 Kodiranje boja pojačava i ističe strukture 468 00:31:51,280 --> 00:31:53,640 koje bi inače bilo vrlo teško vidjeti. 469 00:31:53,680 --> 00:31:57,880 Štoviše, kombiniranjem više slika istoga objekta, 470 00:31:57,920 --> 00:32:00,400 snimljenih kroz filtere različitih boja, 471 00:32:00,520 --> 00:32:04,320 mogu se dobiti spektakularne slike u boji, koje ponekad zamagljuju granicu 472 00:32:04,440 --> 00:32:06,720 između znanosti i umjetnosti. 473 00:32:06,840 --> 00:32:09,880 I vi možete imati koristi od digitalne astronomije. 474 00:32:09,960 --> 00:32:13,960 Nikada nije bilo tako lako pronaći i uživati u 475 00:32:13,960 --> 00:32:15,800 nevjerojatnim slikama Svemira. 476 00:32:15,920 --> 00:32:20,080 Slike Svemira su samo klik miša udaljene od vas! 477 00:32:20,680 --> 00:32:24,160 Robotizirani teleskopi, opremljeni osjetljivim elektroničkim detektorima 478 00:32:24,280 --> 00:32:27,800 prate nebo i u ovom trenutku. 479 00:32:27,920 --> 00:32:30,880 Sloanov teleskop u New Mexicu fotografirao je i arhivirao 480 00:32:30,960 --> 00:32:34,000 više od stotinu milijuna nebeskih objekata, 481 00:32:34,120 --> 00:32:38,160 izmjerio udaljenost milijuna galaksija, 482 00:32:38,280 --> 00:32:41,480 i otkrio stotinu tisuća novih kvazara. 483 00:32:41,520 --> 00:32:44,000 Ali jedan pregled nije dovoljan. 484 00:32:44,120 --> 00:32:47,400 Svemir se konstantno mijenja. 485 00:32:47,520 --> 00:32:51,240 Ledeni kometi dolaze i odlaze, ostavljajući rasute ostatke 486 00:32:51,280 --> 00:32:53,640 na svojim putanjama. 487 00:32:53,760 --> 00:32:56,720 Asteroidi prolijeću. 488 00:32:56,840 --> 00:33:00,560 Udaljeni planeti kruže se oko svojih zvijezda, 489 00:33:00,680 --> 00:33:02,880 privremeno blokirajući dio zvjezdane svjetlosti. 490 00:33:02,960 --> 00:33:08,800 Događaju se eksplozije supernova, dok se drugdje rađaju nove zvijezde. 491 00:33:08,840 --> 00:33:17,960 Pulsari svjetlucaju, sijevaju bljeskovi gama-zraka, crne rupe usisavaju materiju. 492 00:33:18,040 --> 00:33:21,720 Da bi pratili ove velike igre Prirode, 493 00:33:21,840 --> 00:33:25,240 astronomi snimaju cijelo nebo svake godine. 494 00:33:25,360 --> 00:33:26,840 Ili svakog mjeseca. 495 00:33:26,920 --> 00:33:28,640 Ili dva puta tjedno. 496 00:33:28,680 --> 00:33:33,800 Takav je barem ambiciozni plan za Large Synoptic Survey Telescope. 497 00:33:33,920 --> 00:33:39,400 Ukoliko se dovrši do 2015. godine, njegova kamera od 3 gigapiksela 498 00:33:39,440 --> 00:33:42,080 snimati će Svemir poput web-kamere. 499 00:33:42,200 --> 00:33:45,960 Premašujući snove astronoma, ovaj teleskop snimat će 500 00:33:46,040 --> 00:33:51,080 gotovo cijelo nebo svake tri noći. 501 00:33:56,000 --> 00:34:00,760 5. Promatranje nevidljivog 502 00:34:02,360 --> 00:34:05,080 Dok slušate svoju omiljenu glazbu, vaše uši primaju 503 00:34:05,160 --> 00:34:08,800 vrlo širok raspon frekvencija, od najdublje tutnjave basova 504 00:34:08,920 --> 00:34:12,120 do vibracija najviših tonova. 505 00:34:12,200 --> 00:34:14,960 Zamislite da su vaše uši osjetljive samo na 506 00:34:15,360 --> 00:34:16,920 ograničen raspon frekvencija. 507 00:34:16,960 --> 00:34:19,520 Propustili biste većinu dobrih stvari! 508 00:34:19,600 --> 00:34:23,000 Ali to je, u biti, situacija u kojoj se nalaze astronomi. 509 00:34:23,080 --> 00:34:26,160 Naše oči osjetljive su samo na veoma ograničen raspon 510 00:34:26,240 --> 00:34:29,000 svjetlosnih frekvencija - vidljivu svjetlost. 511 00:34:29,080 --> 00:34:31,560 Potpuno smo slijepi na sve ostale oblike 512 00:34:31,640 --> 00:34:33,600 elektromagnetskog zračenja. 513 00:34:33,680 --> 00:34:36,640 Međutim, u Svemiru postoji mnogo objekata koji emitiraju 514 00:34:36,720 --> 00:34:39,960 zračenje u drugim dijelovima elektromagnetskog spektra. 515 00:34:40,040 --> 00:34:43,760 Na primjer, 30-ih godina prošlog stoljeća, igrom slučaja otkriveno je 516 00:34:43,840 --> 00:34:47,240 da postoje radio valovi koji dolaze iz dalekog Svemira. 517 00:34:47,320 --> 00:34:49,960 Neki od tih valova imaju istu frekvenciju kao i vaša omiljena 518 00:34:50,040 --> 00:34:53,160 radio stanica, ali su slabiji i naravno, ne postoji ništa 519 00:34:53,240 --> 00:34:55,280 što bi se moglo slušati. 520 00:34:56,520 --> 00:34:59,960 Da biste se "uštimali" za promatranje Svemira u radio valovima, potrebna Vam je neka vrsta 521 00:35:00,040 --> 00:35:02,560 prijemnika, a to je radio teleskop. 522 00:35:02,680 --> 00:35:06,960 Za sve osim najduljih valnih duljina, radio teleskop ima oblik tanjura, 523 00:35:07,040 --> 00:35:10,080 slično kao i glavno zrcalo optičkog teleskopa. 524 00:35:10,200 --> 00:35:14,400 Ali zbog toga što su radio valovi mnogo dulji od valova vidljive svjetlosti, 525 00:35:14,440 --> 00:35:17,240 površina tanjura ne mora biti niti približno toliko glatka 526 00:35:17,360 --> 00:35:19,000 kao površina optičkog zrcala. 527 00:35:19,120 --> 00:35:21,640 Upravo je to razlog zašto je mnogo lakše napraviti 528 00:35:21,680 --> 00:35:26,800 veliki radio teleskop, nego napraviti veliki optički teleskop. 529 00:35:26,840 --> 00:35:30,960 Također, a radio valovima je mnogo lakše primijeniti interferometriju. 530 00:35:30,960 --> 00:35:34,080 To jest, povećati razinu detalja koje je moguće vidjeti 531 00:35:34,120 --> 00:35:37,960 kombiniranjem svjetlosti iz dva odvojena teleskopa, kao da su oni 532 00:35:38,040 --> 00:35:41,560 dio jednog, divovskog tanjura. 533 00:35:41,600 --> 00:35:44,640 Na primjer, Very Large Array (VLA) u New Mexicu sastoji se 534 00:35:44,680 --> 00:35:49,720 od 27 odvojenih antena promjera po 25 metara. 535 00:35:49,760 --> 00:35:52,960 Svaka od antena može se zasebno kretati, tako da 536 00:35:53,040 --> 00:35:56,400 u svojoj najširoj konfiguraciji virtualna antena koju imitiraju 537 00:35:56,520 --> 00:36:00,800 ima promjer od 36 kilometara. 538 00:36:00,920 --> 00:36:03,560 Kako izgleda svemir u radio području? 539 00:36:03,680 --> 00:36:08,000 Za početak, naše je Sunce veoma sjajno u radio valovima. 540 00:36:08,120 --> 00:36:10,720 Isto vrijedi i za središte naše galaksije, Mliječnog puta. 541 00:36:10,760 --> 00:36:12,400 Ali ima toga još... 542 00:36:12,520 --> 00:36:16,480 Pulsari su veoma gusta zvjezdana tijela koja emitiraju jake radio valove 543 00:36:16,520 --> 00:36:18,640 samo u veoma uskim snopovima. 544 00:36:18,680 --> 00:36:21,800 Pored toga, oni rotiraju brzinom od čak nekoliko stotina 545 00:36:21,840 --> 00:36:23,720 okretaja u sekundi. 546 00:36:23,760 --> 00:36:27,800 Pulsar stoga izgleda kao rotirajući radio svjetionik. 547 00:36:27,920 --> 00:36:31,320 Ono što mi vidimo je iznimno precizan i brz 548 00:36:31,360 --> 00:36:34,320 niz veoma kratkih radio pulseva. 549 00:36:34,440 --> 00:36:36,640 Otuda dolazi i ime. 550 00:36:36,680 --> 00:36:39,320 Radio izvor poznat kao Cassiopeia A zapravo je 551 00:36:39,440 --> 00:36:43,640 ostatak supernove koja je eksplodirala u sedamnaestom stoljeću. 552 00:36:43,680 --> 00:36:48,240 Centaurus A, Cygnus A i Virgo A su divovske galaksije 553 00:36:48,280 --> 00:36:50,640 koje oslobađaju ogromnu količinu radio valova. 554 00:36:50,680 --> 00:36:55,960 Za veliku snagu zračenja odgovorne su velike crne rupe, koje se nalaze u njihovim središtima. 555 00:36:56,040 --> 00:37:00,000 Neke od ovih radio galaksija i kvazara toliko su snažne 556 00:37:00,120 --> 00:37:05,320 da ih je moguće detektirati s udaljenosti od 10 milijardi svjetlosnih godina. 557 00:37:05,360 --> 00:37:08,880 A tu je i slabi, kratkovalni radio šum 558 00:37:08,960 --> 00:37:11,320 koji ispunjava cijeli svemir. 559 00:37:11,360 --> 00:37:14,160 On je poznat kao kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje 560 00:37:14,200 --> 00:37:16,400 i predstavlja odjek Velikog praska. 561 00:37:16,440 --> 00:37:20,560 Odsjaj sjajnog i vrućeg početka Svemira 562 00:37:22,120 --> 00:37:26,400 Svaki dio spektra ima svoju vlastitu priču. 563 00:37:26,440 --> 00:37:29,960 Na valnim duljinama kraćim od jednog milimetra, astronomi proučavaju 564 00:37:29,960 --> 00:37:33,080 formiranje galaksija u ranom Svemiru, kao i nastanak 565 00:37:33,200 --> 00:37:37,240 zvijezda i planeta u Mliječnom putu. 566 00:37:37,280 --> 00:37:41,400 Ali većina ovog zračenja je blokirana vodenom parom u našoj atmosferi. 567 00:37:41,520 --> 00:37:44,400 Da bi ga promatrali, potrebno je otići na vrlo visoka i suha mjesta. 568 00:37:44,440 --> 00:37:47,320 Na Llano de Chajnantor, na primjer. 569 00:37:47,440 --> 00:37:50,960 Na 5000 metara nadmorske visine, ova na prvi pogled nadrealistična visoravan 570 00:37:50,960 --> 00:37:53,960 sjevernog Čilea je mjesto gdje se gradi ALMA: 571 00:37:54,040 --> 00:37:56,880 Atacama Large Millimeter Array. 572 00:37:56,920 --> 00:38:01,880 Kada bude dovršena, 2014. godine, ALMA će biti najveći astronomski 573 00:38:01,920 --> 00:38:04,320 opservatorij ikada sagrađen. 574 00:38:04,840 --> 00:38:09,960 64 antene, svaka teška 100 tona, radit će kao jedna. 575 00:38:09,960 --> 00:38:13,880 Divovska vozila rasporedit će ih preko površine velike kao London 576 00:38:13,960 --> 00:38:16,800 da bi povećali oštrinu slike, ili ih približiti jednu drugoj 577 00:38:16,880 --> 00:38:19,000 da bi omogućili širi pogled. 578 00:38:19,120 --> 00:38:23,240 Svaki pomak bit će milimetarski precizan. 579 00:38:24,680 --> 00:38:28,160 Mnogi objekti u svemiru zrače u infracrvenom dijelu spektra. 580 00:38:28,280 --> 00:38:31,960 Otkrio ga je William Herschell, a često se naziva i 581 00:38:32,040 --> 00:38:36,720 "toplinskim zračenjem", zbog toga što ga emitiraju svi relativno topli objekti, 582 00:38:36,760 --> 00:38:39,080 uključujući i ljude. 583 00:38:41,840 --> 00:38:45,240 Možda ste upoznati s infracrvenim zračenjem i više nego što mislite. 584 00:38:45,360 --> 00:38:48,240 Zato jer na Zemlji, ovu vrstu zračenja koriste 585 00:38:48,360 --> 00:38:51,160 naočale za noćni vid i kamere. 586 00:38:51,280 --> 00:38:55,160 Ali da bi otkrili slabi infracrveni sjaj udaljenih objekata, astronomi 587 00:38:55,280 --> 00:38:58,960 trebaju vrlo osjetljive detektore, rashlađene do temperature od svega nekoliko stupnjeva 588 00:38:59,040 --> 00:39:04,000 iznad apsolutne nule, umanjujući tako doprinos od njihove vlastite topline. 589 00:39:06,920 --> 00:39:11,720 Danas je većina velikih optičkih teleskopa opremljena i infracrvenim kamerama. 590 00:39:11,760 --> 00:39:15,320 One omogućavaju pogled kroz svemirske oblake prašine, i tako otkrivaju 591 00:39:15,440 --> 00:39:20,240 zvijezde koje se unutra rađaju, što nije moguće vidjeti optički. 592 00:39:20,280 --> 00:39:25,080 Uzmimo za primjer optičku sliku poznatog zvjezdanog rodilišta u Orionu. 593 00:39:25,200 --> 00:39:27,400 A pogledajte koliko je slika drugačija kada se promatra 594 00:39:27,520 --> 00:39:30,080 okom infracrvene kamere! 595 00:39:30,200 --> 00:39:33,320 Mogućnost infracrvenog posmatranja od velike je koristi i prilikom proučavanja 596 00:39:33,360 --> 00:39:35,960 najudaljenijih galaksija. 597 00:39:35,960 --> 00:39:41,000 Novorođene zvijezde u mladim galaksijama vrlo su sjajne u ultraljubičastom dijelu spektra. 598 00:39:41,120 --> 00:39:45,000 Ali to ultraljubičasto svjetlo mora putovati milijardama godina 599 00:39:45,120 --> 00:39:46,640 kroz Svemir koji se širi. 600 00:39:46,760 --> 00:39:50,560 Širenje rasteže elektromagnetske valove, tako da, kada konačno stignu do nas, 601 00:39:50,600 --> 00:39:55,240 budu pomaknuti čak u infracrveni dio spektra! 602 00:39:56,600 --> 00:40:00,240 Ovaj sjajni instrument je MAGIC teleskop na La Palmi. 603 00:40:00,360 --> 00:40:02,960 On pretražuje nebo tražeći gama-zrake, 604 00:40:02,960 --> 00:40:06,800 najenergetičniji oblik zračenja u prirodi. 605 00:40:08,360 --> 00:40:10,960 Sretna je okolnost za ljude da smrtonosne gama-zrake blokira 606 00:40:10,960 --> 00:40:12,320 Zemljina atmosfera. 607 00:40:12,360 --> 00:40:16,000 No, za sobom ipak ostavljaju tragove koje astronomi proučavaju. 608 00:40:16,120 --> 00:40:19,000 Nakon što dospiju u atmosferu, gama-zrake proizvode snopove 609 00:40:19,120 --> 00:40:20,640 čestica visokih energija. 610 00:40:20,760 --> 00:40:25,320 One pak uzrokuju slabi sjaj koji MAGIC može vidjeti. 611 00:40:26,920 --> 00:40:30,640 A ovo je Pierre Auger Observatory u Argentini. 612 00:40:30,680 --> 00:40:33,080 Čak niti ne izgleda kao teleskop. 613 00:40:33,120 --> 00:40:38,960 Pierre Auger se sastoji od 1600 detektora raspoređenih na više od 614 00:40:38,960 --> 00:40:40,240 3000 kvadratnih kilometara. 615 00:40:40,360 --> 00:40:44,560 Oni hvataju ostatke čestica koje dolaze kozmičkim zrakama s udaljenih supernova 616 00:40:44,600 --> 00:40:46,480 i crnih rupa. 617 00:40:47,680 --> 00:40:52,400 A što s detektorima neutrina, izgrađenim duboko u rudnicima 618 00:40:52,520 --> 00:40:55,720 ili ispod površine oceana, ili u antarktičkom ledu. 619 00:40:55,840 --> 00:40:57,880 Mogu li se oni nazvati teleskopima? 620 00:40:57,960 --> 00:40:59,400 Pa zašto ne? 621 00:40:59,520 --> 00:41:03,800 Ipak, oni promatraju Svemir, iako ne sakuplaju podatke o 622 00:41:03,840 --> 00:41:06,080 elektromagnetskom spektru. 623 00:41:06,120 --> 00:41:09,880 Neutrini su teško uhvatljive čestice koje nastaju unutar Sunca 624 00:41:09,960 --> 00:41:12,240 i u eksplozijama supernova. 625 00:41:12,360 --> 00:41:15,800 Dio ih je proizveden i u samom Velikom prasku. 626 00:41:15,920 --> 00:41:20,640 Za razliku od drugih elementarnih čestica, neutrini mogu prolaziti kroz običnu 627 00:41:20,680 --> 00:41:25,640 materiju, putovati gotovo brzinom svjetlosti i nemaju električni naboj. 628 00:41:25,760 --> 00:41:30,240 Iako je zbog toga ove čestice teško proučavati, ima ih jako mnogo. 629 00:41:30,280 --> 00:41:34,160 Svake sekunde više od 50 bilijuna elektronskih neutrina sa Sunca 630 00:41:34,200 --> 00:41:36,560 prolazi kroz Vaše tijelo. 631 00:41:36,680 --> 00:41:40,800 Konačno, astronomi i fizičari ujedinili su snage u namjeri da naprave 632 00:41:40,920 --> 00:41:42,640 detektore gravitacijskih valova. 633 00:41:42,680 --> 00:41:46,640 Ovi "teleskopi" ne promatraju zračenje, niti hvataju čestice. 634 00:41:46,680 --> 00:41:51,240 Umjesto toga, oni mjere sićušne valove u samoj strukturi prostor-vremena, 635 00:41:51,280 --> 00:41:56,960 predviđene Općom teorijom relativnosti Alberta Einsteina. 636 00:41:57,040 --> 00:42:01,160 Koristeći instrumente zapanjujuće različitosti, astronomi za istraživanje otvorili 637 00:42:01,200 --> 00:42:06,960 cijeli spektar elektromagnetskog zračenja, pa otišli i dalje od toga. 638 00:42:07,040 --> 00:42:11,240 Ali neka promatranja jednostavno je nemoguće izvesti sa Zemlje. 639 00:42:11,280 --> 00:42:12,800 Što je rješenje? 640 00:42:12,920 --> 00:42:15,240 Svemirski teleskopi. 641 00:42:22,000 --> 00:42:26,560 6. Izvan Zemlje 642 00:42:28,560 --> 00:42:30,400 Hubble-ov svemirski teleskop. 643 00:42:30,480 --> 00:42:33,360 Daleko najpoznatiji teleskop u povijesti. 644 00:42:33,440 --> 00:42:34,800 Ali s dobrim razlogom. 645 00:42:34,880 --> 00:42:38,560 Hubble je unaprijedio toliko polja u astronomiji. 646 00:42:38,640 --> 00:42:42,040 U odnosu na moderna mjerila, Hubbleovo zrcalo je zapravo prilično maleno. 647 00:42:42,120 --> 00:42:45,040 Promjer mu je svega 2.4 metra. 648 00:42:45,120 --> 00:42:48,640 Ali njegova lokacija je doslovno - vanzemaljska. 649 00:42:48,720 --> 00:42:52,360 Visoko iznad atmosfere koja pomućuje sliku, pruža se izuzetno oštar 650 00:42:52,440 --> 00:42:54,600 pogled u Svemir. 651 00:42:54,680 --> 00:42:59,360 Štoviše, Hubble može vidjeti ultraljubičastu i blisku infracrvenu svjetlost. 652 00:42:59,440 --> 00:43:02,480 Ova vrsta svjetlosti se jednostavno ne može vidjeti pomoću zemaljskih teleskopa 653 00:43:02,560 --> 00:43:05,880 jer je blokirana atmosferom. 654 00:43:05,960 --> 00:43:09,880 Kamere i spektrografi, neki od njih veliki poput cijele telefonske govornice, 655 00:43:09,960 --> 00:43:14,600 razdvajaju i mjere svjetlost iz udaljenih krajeva Svemira. 656 00:43:14,680 --> 00:43:19,320 Baš kao i zemaljski teleskop, i Hubble je s vremena na vrijeme potrebno nadograditi. 657 00:43:19,400 --> 00:43:22,760 Astronauti tokom "svemirskih šetnji" popravljaju i dograđuju letjelicu. 658 00:43:22,840 --> 00:43:24,440 Pokvareni dijelovi se obnavljaju. 659 00:43:24,520 --> 00:43:27,000 Stari instrumenti se zamjenjuju novim, 660 00:43:27,080 --> 00:43:29,800 vrhunskim dostignućima tehnologije. 661 00:43:29,880 --> 00:43:33,280 Hubble je dao novi zamah promatračkoj astronomiji, 662 00:43:33,360 --> 00:43:37,240 i promijenio naše razumijevanje Svemira. 663 00:43:39,840 --> 00:43:44,800 Svojim oštrim vidom, Hubble je promatrao promjene godišnjih doba na Marsu, 664 00:43:45,920 --> 00:43:48,800 sudar kometa s Jupiterom, 665 00:43:50,520 --> 00:43:53,880 pogled sa strane na Saturnove prstene, 666 00:43:56,920 --> 00:44:00,400 pa čak i površinu malenog Plutona. 667 00:44:00,480 --> 00:44:06,320 Otkrio je ciklus života zvijezda, od njihovog rođenja i mladih dana 668 00:44:06,600 --> 00:44:12,560 u jaslicama od oblaka plina i prašine, pa sve do njihovog konačnog nestanka: 669 00:44:12,640 --> 00:44:17,800 kada se u obliku elegantnih maglica polako šire u prostor oko umirućih zvijezda, 670 00:44:17,920 --> 00:44:24,960 ili eksplodiraju kao supernove, koje mogu biti sjajne gotovo kao cijela jedna galaksija. 671 00:44:25,040 --> 00:44:28,960 Duboko u Orionovoj maglici, Hubble je snimio mjesto stvaranja novih 672 00:44:29,040 --> 00:44:34,080 planetarnih sustava - prašnjave diskove oko novorođenih zvijezda, koji bi se uskoro mogli 673 00:44:34,120 --> 00:44:36,080 kondenzirati u planete. 674 00:44:36,200 --> 00:44:40,320 Taj svemirski teleskop razlučio je tisuće pojedinačnih zvijezda u velikim kuglastim skupovima, 675 00:44:40,440 --> 00:44:45,960 najstarijim zvijezdanim zajednicama u Svemiru. 676 00:44:46,040 --> 00:44:48,320 I galaksije, naravno. 677 00:44:48,440 --> 00:44:51,960 Nikada ranije astronomi nisu vidjeli toliko detalja. 678 00:44:51,960 --> 00:44:58,800 Veličanstvene spirale; tamne pruge od prašine; siloviti sudari. 679 00:45:01,040 --> 00:45:05,480 Iznimno duga promatranja naizgled praznih dijelova neba, otkrila su 680 00:45:05,520 --> 00:45:10,080 tisuće galaksija slabog sjaja, milijardama svjetlosnih godina daleko od nas. 681 00:45:10,120 --> 00:45:13,960 Njihovi su fotoni emitirani kada je Svemir još uvijek bio mlad. 682 00:45:14,040 --> 00:45:18,400 To je prozor kroz koji gledamo u daleku prošlost 683 00:45:18,440 --> 00:45:21,560 Svemira koji se vječno mijenja. 684 00:45:22,200 --> 00:45:24,880 Hubble nije jedini teleskop u svemiru. 685 00:45:24,920 --> 00:45:29,800 Ovo je NASA-in svemirski teleskop Spitzer, lansiran u kolovozu 2003. godine. 686 00:45:29,920 --> 00:45:33,720 Na neki način, on je ekvivalent Hubble-u za infracrveni dio spektra. 687 00:45:33,760 --> 00:45:37,960 Spitzer-ovo zrcalo ima promjer od samo 85 centimetara. 688 00:45:37,960 --> 00:45:41,080 Teleskop je skriven iza toplinskog štita, 689 00:45:41,200 --> 00:45:42,480 koji ga štiti od Sunčevog zračenja. 690 00:45:42,520 --> 00:45:47,160 Njegovi su detektori uronjeni u termos-posudu napunjenu tekućim helijem. 691 00:45:47,200 --> 00:45:50,080 Ondje su detektori ohlađeni na samo nekoliko stupnjeva 692 00:45:50,200 --> 00:45:51,800 iznad apsolutne nule. 693 00:45:51,920 --> 00:45:55,560 To ih čini vrlo, vrlo osjetljivim. 694 00:45:55,680 --> 00:45:58,720 Spitzer nam je otkrio Svemir pun prašine. 695 00:45:58,760 --> 00:46:02,560 Tamni, neprozirni oblaci prašine svjetle u infracrvenom kada se 696 00:46:02,680 --> 00:46:04,560 zagrijavaju iznutra. 697 00:46:04,600 --> 00:46:08,720 Udarni valovi od sudara galaksija guraju prašinu u prstenaste strukture 698 00:46:08,760 --> 00:46:13,480 i plimne oblike - nova mjesta za sveprisutno formiranje zvijezda. 699 00:46:15,520 --> 00:46:19,080 Prašina nastaje i kao posljedica smrti zvijezde. 700 00:46:19,200 --> 00:46:23,080 Spitzer je otkrio da su planetarne maglice i ostaci supernova ispunjeni 701 00:46:23,200 --> 00:46:28,320 česticama prašine, nužnim za nastanak budućih planeta. 702 00:46:28,440 --> 00:46:32,080 Na drugim infracrvenim valnim duljinama, Spitzer može gledati i ravno kroz oblake prašine, 703 00:46:32,200 --> 00:46:37,720 otkrivajući tako zvijezde koje se nalaze unutra, skrivene u njihovim tamnim središtima. 704 00:46:37,840 --> 00:46:40,960 Konačno, spektrografi ovog svemirskog teleskopa, proučavali su i 705 00:46:40,960 --> 00:46:44,880 atmosfere ekstrasolarnih planeta, plinovitih divova sličnih Jupiteru, 706 00:46:44,920 --> 00:46:48,880 koji obiđu svoje matične zvijezde za samo nekoliko dana. 707 00:46:50,680 --> 00:46:52,880 A što je sa x-zrakama i gama-zrakama? 708 00:46:52,920 --> 00:46:55,560 Njih u potpunosti blokira Zemljina atmosfera. 709 00:46:55,680 --> 00:46:59,160 Tako bi, bez svemirskih teleskopa, astronomi bili potpuno slijepi 710 00:46:59,200 --> 00:47:02,080 na ove visoko-energetske oblike zračenja. 711 00:47:03,680 --> 00:47:07,080 Svemirski teleskopi za x-zrake i gama-zrake otkrivaju vrući 712 00:47:07,120 --> 00:47:11,800 i energični nasilni svemir skupova galaksija, crnih rupa, 713 00:47:11,840 --> 00:47:16,080 eksplozija supernova i sudara galaksija. 714 00:47:18,760 --> 00:47:20,840 Međutim, vrlo ih je teško napraviti. 715 00:47:20,920 --> 00:47:24,440 Zračenje visokih energija bez problema prolazi ravno kroz obično zrcalo. 716 00:47:24,520 --> 00:47:29,680 X-zrake mogu se fokusirati samo uz pomoć posebnih koncentričnih ljusaka napravljenih od čistoga zlata. 717 00:47:29,760 --> 00:47:33,120 A gama-zrake se promatraju pomoću sofisticiranih tamnih komora 718 00:47:33,200 --> 00:47:36,560 ili scintilatora koji oslobađaju kratke bljeskove vidljive svjetlosti 719 00:47:36,640 --> 00:47:39,680 kada kada ih pogodi foton gama-zrake. 720 00:47:40,960 --> 00:47:45,120 U devedesetima, NASA je upravljala opservatorijem za gama-zrake nazvanim Compton. 721 00:47:45,200 --> 00:47:48,280 Tada je to je bio najveći i najmasivniji znanstveni 722 00:47:48,360 --> 00:47:49,880 satelit ikada lansiran. 723 00:47:49,960 --> 00:47:53,120 Potpuno opremljen fizikalni laboratorij u svemiru. 724 00:47:53,200 --> 00:47:56,480 2008. godine Compton-a je naslijedio GLAST: 725 00:47:56,560 --> 00:48:00,520 Gamma Ray Large Area Space Telescope. 726 00:48:00,600 --> 00:48:04,120 On će proučavati sve u Svemiru visokih energija, 727 00:48:04,200 --> 00:48:06,520 od tamne materije do pulsara. 728 00:48:08,440 --> 00:48:12,360 Astronomi u svemiru imaju i dva rendgenska teleskopa: 729 00:48:12,440 --> 00:48:17,400 NASA-in Chandra X-ray Observatory i ESA-in XMM-Newton Observatory. 730 00:48:17,480 --> 00:48:21,480 Oba proučavaju najtoplija mjesta u svemiru. 731 00:48:23,960 --> 00:48:27,680 Ovako izgleda nebo gledano u području x-zraka. 732 00:48:27,760 --> 00:48:32,160 Velike formacije su oblaci plina, zagrijani do milijuna stupnjeva 733 00:48:32,240 --> 00:48:35,680 udarnim valovima nastalim eksplozijom supernove. 734 00:48:35,760 --> 00:48:39,960 Sjajni točkasti izvori su rendgenske dvojne zvijezde - neutronske zvijezde 735 00:48:39,960 --> 00:48:43,640 ili crne rupe koje povlače materiju s druge zvijezde dvojnog sustava. 736 00:48:43,720 --> 00:48:47,280 Vrući plin kojeg izmjenjuju emitira x-zrake. 737 00:48:47,360 --> 00:48:51,560 Na isti način, rendgenski teleskopi otkrivaju supermasivne crne rupe u središtima 738 00:48:51,640 --> 00:48:53,760 dalekih galaksija. 739 00:48:53,840 --> 00:48:57,800 Materija koja spiralno pada prema crnoj rupi zagrijava se toliko da emitira x-zrake 740 00:48:57,880 --> 00:49:02,160 prije nego što potone u crnu rupu i nestane iz vida. 741 00:49:02,240 --> 00:49:06,840 Vrući, ali rijetki plin popunjava prostor između pojedinih galaksija 742 00:49:06,920 --> 00:49:08,320 u skupu. 743 00:49:08,400 --> 00:49:12,240 Ponekad je ovaj plin unutar skupa dodatno zagrijan udarnim valovima 744 00:49:12,320 --> 00:49:16,480 od međusobnih sudara i spajanja pojedinih skupova galaksija. 745 00:49:16,560 --> 00:49:20,760 Još su uzbudljiviji bljeskovi gama-zraka, 746 00:49:20,840 --> 00:49:22,600 najenergetičniji događaji u Svemiru. 747 00:49:22,680 --> 00:49:26,920 To su katastrofalne, konačne eksplozije ogromnih, 748 00:49:26,960 --> 00:49:28,760 brzo rotirajućih zvijezda. 749 00:49:28,840 --> 00:49:32,760 Za manje od sekunde, one oslobađaju više energije nego Sunce 750 00:49:32,840 --> 00:49:35,760 za 10 milijardi godina. 751 00:49:38,200 --> 00:49:42,160 Hubble, Spitzer, Chandra, XMM-Newton i GLAST 752 00:49:42,240 --> 00:49:44,600 su veoma svestrani, divovski sateliti. 753 00:49:44,680 --> 00:49:47,640 No, neki svemirski teleskopi su mnogo manji i imaju 754 00:49:47,720 --> 00:49:49,240 znatno određeniju misiju. 755 00:49:49,320 --> 00:49:51,280 Uzmimo, na primjer, COROT. 756 00:49:51,360 --> 00:49:54,880 Ovaj francuski satelit posvećen je zvjezdanoj seizmologiji i proučavanju 757 00:49:54,960 --> 00:49:56,880 ekstrasolarnih planeta. 758 00:49:56,960 --> 00:50:01,240 Ili NASA-in satelit Swift, koji je kombinirani opservatorij za rendgenske i gama-zrake, 759 00:50:01,320 --> 00:50:05,720 dizajniran da razjasni zagonetku bljeskova gama-zraka. 760 00:50:05,800 --> 00:50:10,160 Tu je i WMAP, Wilkinson Microwave Anisotropy Probe. 761 00:50:10,240 --> 00:50:13,840 Za samo nešto više od dvije godine u svemiru, napravio je mapu 762 00:50:13,920 --> 00:50:17,280 kozmičkog pozadinskog zračenja do nikad prije viđenih detalja. 763 00:50:17,360 --> 00:50:21,200 WMAP je kozmolozima pružio do sada najbolji pogled na jednu od 764 00:50:21,280 --> 00:50:26,680 najranijih faza Svemira, prije više od 13 milijardi godina. 765 00:50:26,760 --> 00:50:29,640 Otvaranje svemirskog prostora jedan je od najuzbudljivijih događaja 766 00:50:29,720 --> 00:50:32,240 u povijesti teleskopa. 767 00:50:32,320 --> 00:50:34,760 A što tek slijedi? 768 00:50:37,800 --> 00:50:40,680 7. Što slijedi? 769 00:50:42,680 --> 00:50:45,480 U Arizoni je napravljeno prvo zrcalo za 770 00:50:45,560 --> 00:50:47,400 Giant Magellan Telescope. 771 00:50:47,480 --> 00:50:50,680 Ovaj ogromni instrument bit će izgrađen u sklopu opservatorija 772 00:50:50,760 --> 00:50:52,360 Las Canpanas u Čileu. 773 00:50:52,440 --> 00:50:56,040 Njegovih sedam zrcala, svako promjera više od 8 metara, 774 00:50:56,120 --> 00:50:59,200 bit će raspoređeno poput latica cvijeta. 775 00:50:59,280 --> 00:51:02,200 Zajedno će hvatati 4 puta veću količinu svjetlosti 776 00:51:02,280 --> 00:51:05,799 nego bilo koji današnji teleskop. 777 00:51:05,880 --> 00:51:10,240 Kalifornijski Thirty Meter Telescope, planiran za 2015. godinu, 778 00:51:10,320 --> 00:51:13,080 bit će divovska verzija Keck-a. 779 00:51:13,160 --> 00:51:16,360 Stotine zasebnih dijelova čine jedno ogromno zrcalo 780 00:51:16,440 --> 00:51:20,520 promjera jednakog visini šesterokatnice. 781 00:51:20,600 --> 00:51:25,320 U Europi postoje planovi za European Extremely Large Telescope. 782 00:51:25,799 --> 00:51:29,160 S 42 metra u promjeru, 783 00:51:29,240 --> 00:51:32,640 njegovo zrcalo bit će veliko kao olimpijski bazen - dva puta veće površine 784 00:51:32,720 --> 00:51:34,840 od tridesetmetarskog teleskopa. 785 00:51:34,920 --> 00:51:39,400 Ovi divovi budućnosti, optimizirani za promatranja u infracrvenom području, 786 00:51:39,480 --> 00:51:44,160 bit će opremljeni osjetljivim instrumentima i adaptivnom optikom. 787 00:51:44,240 --> 00:51:46,840 Oni bi trebali otkriti najstariju generaciju zvijezda i galaksija 788 00:51:46,920 --> 00:51:50,120 u povijesti Svemira. 789 00:51:50,200 --> 00:51:53,120 Uz to, možda nam omoguće i prvu stvarnu sliku planeta 790 00:51:53,200 --> 00:51:56,160 nekog ekstrasolarnog sustava. 791 00:51:56,240 --> 00:52:00,000 Za radio astronome je promjer od 42 metra tek sitnica. 792 00:52:00,080 --> 00:52:02,720 Oni spajaju više manjih instrumenata da bi imitirali 793 00:52:02,799 --> 00:52:05,080 znatno veću antenu. 794 00:52:05,160 --> 00:52:08,799 U Nizozemskoj, Low Frequency Array, ili LOFAR, 795 00:52:08,880 --> 00:52:10,520 trenutno je u izgradnji. 796 00:52:10,600 --> 00:52:15,840 Optička vlakna spojiti će 30 000 antena sa središnjim super-računalom. 797 00:52:15,920 --> 00:52:19,440 Taj novi dizajn ne sadrži nikakve pokretne dijelove, ali je u stanju promatrati 798 00:52:19,520 --> 00:52:22,840 osam različitih smjerova istovremeno. 799 00:52:22,920 --> 00:52:26,120 LOFAR tehnologija vjerojatno će biti osnova za 800 00:52:26,200 --> 00:52:28,600 Square Kilometre Array, koji je trenutno na vrhu liste želja 801 00:52:28,680 --> 00:52:30,560 radio astronoma. 802 00:52:30,640 --> 00:52:34,640 Internacionalna mreža antena bit će sagrađena u Australiji ili u Južnoj Africi. 803 00:52:34,720 --> 00:52:38,560 Velike i male antene u obliku tanjura, ujedinjene će pružiti 804 00:52:38,640 --> 00:52:42,920 nevjerojatno oštru sliku radio neba. 805 00:52:43,000 --> 00:52:46,720 A s ukupnom površinom od jednog kvadratnog kilometra 806 00:52:46,799 --> 00:52:50,440 novi radio teleskop bit će daleko najosjetljiviji radio instrument 807 00:52:50,520 --> 00:52:52,920 ikada napravljen. 808 00:52:53,000 --> 00:52:58,040 Galaksije u razvoju, moćni kvazari, trepereći pulsari... 809 00:52:58,160 --> 00:53:01,799 Nema izvora radio valova koji će ostati skriven od pogleda 810 00:53:01,880 --> 00:53:04,760 Square Kilometre Array-a. 811 00:53:04,799 --> 00:53:08,280 Instrument će također tražiti i moguće radio signale 812 00:53:08,360 --> 00:53:11,840 izvanzemaljskih civilizacija. 813 00:53:11,920 --> 00:53:15,160 A šta je sa svemirom? 814 00:53:15,240 --> 00:53:19,040 Nakon svog petog i finalnog popravka, Hubble-ov svemirski teleskop bit će 815 00:53:19,120 --> 00:53:24,480 u aktivnoj upotrebi otprilike do 2013. godine. 816 00:53:24,560 --> 00:53:28,720 U to vrijeme lansirat će se njegov nasljednik. 817 00:53:30,760 --> 00:53:34,720 Upoznajte James Webb Space Telescope, svemirski infracrveni teleskop 818 00:53:34,799 --> 00:53:40,480 nazvanom po nekadašnjem NASA-inom direktoru. 819 00:53:40,560 --> 00:53:44,840 Kada dospije u svemir, njegovo 6.5-metarsko zrcalo rastvorit će se 820 00:53:44,920 --> 00:53:48,480 poput cvjetnih latica, a osjetljivost će biti sedam puta veća 821 00:53:48,560 --> 00:53:51,360 od Hubble-ove. 822 00:53:51,440 --> 00:53:54,520 Veliki suncobran održavat će optiku i instrumente 823 00:53:54,600 --> 00:53:57,960 u konstantnoj sjeni, omogućujući im da rade 824 00:53:58,040 --> 00:54:03,000 na impresivnih -233 stupnjeva Celzijevih. 825 00:54:04,200 --> 00:54:07,880 Webb-ov svemirski teleskop neće biti u orbiti oko Zemlje. 826 00:54:07,960 --> 00:54:11,640 Umjesto toga, bit će postavljen 1.5 milijun kilometara 827 00:54:11,720 --> 00:54:15,880 od našeg planeta, u širokoj orbiti oko Sunca. 828 00:54:15,960 --> 00:54:19,080 Prije pola stoljeća, Hale-ov teleskop na planini Palomar 829 00:54:19,160 --> 00:54:20,960 bio je najveći u povijesti. 830 00:54:21,000 --> 00:54:25,120 A sada će još i veći letjeti u dubine svemira. 831 00:54:25,160 --> 00:54:29,440 Možemo samo nagađati o uzbudljivim otkrićima koja će nam omogućiti. 832 00:54:29,520 --> 00:54:31,680 Ostanite u toku! 833 00:54:32,160 --> 00:54:34,880 U međuvremenu, kreativni inžinjeri razrađuju nove, 834 00:54:34,960 --> 00:54:37,720 revolucionarne dizajne teleskopa. 835 00:54:37,799 --> 00:54:42,040 Kanadski znanstvenici napravili su teleskop s tekućim zrcalom. 836 00:54:42,120 --> 00:54:45,200 Kod ove vrste teleskopa, zvjezdano svjetlo ne pada na 837 00:54:45,280 --> 00:54:49,360 čvrsto zrcalo, nego na zaobljenu površinu rotirajućeg 838 00:54:49,440 --> 00:54:52,600 rezervoara tekuće žive. 839 00:54:52,680 --> 00:54:56,360 Zbog svog dizajna, živini teleskopi mogu promatrati samo nebo ravno iznad sebe, 840 00:54:56,440 --> 00:54:59,120 no njihova je prednost u tome što su relativno jeftini 841 00:54:59,200 --> 00:55:01,360 i jednostavni za napraviti. 842 00:55:01,440 --> 00:55:04,440 Radio astronomi bi željeli postaviti LOFAR-u sličnu mrežu malih antena 843 00:55:04,520 --> 00:55:07,360 na površinu Mjeseca - što je dalje moguće od 844 00:55:07,440 --> 00:55:10,880 zemaljskih izvora smetnji. 845 00:55:10,960 --> 00:55:13,520 Tko zna, možda će se jednog dana i veliki optički teleskop nalaziti 846 00:55:13,600 --> 00:55:16,360 na "tamnoj strani" Mjeseca. 847 00:55:16,440 --> 00:55:19,360 Koristenjem svemirskih teleskopa i okultirajućih diskova, 848 00:55:19,440 --> 00:55:21,960 rendgenski astronomi nadaju se znatnom unaprijeđenju svojih promatranja 849 00:55:22,040 --> 00:55:23,040 u budućnosti. 850 00:55:23,120 --> 00:55:25,720 Možda čak uspiju snimiti 851 00:55:25,799 --> 00:55:27,760 i sam rub crne rupe. 852 00:55:29,560 --> 00:55:32,560 Jednoga dana, teleskopi možda odgovore na jedno od glavnih pitanja koje zanima čovječanstvo: 853 00:55:32,640 --> 00:55:38,840 Jesmo li sami u svemiru? 854 00:55:42,480 --> 00:55:45,800 Znamo da tamo negdje postoje drugi planetarni sustavi slični Sunčevom. 855 00:55:45,920 --> 00:55:48,280 Sumnjamo čak i na postojanje planeta poput Zemlje, 856 00:55:48,400 --> 00:55:50,200 s tekućom vodom. 857 00:55:50,320 --> 00:55:51,200 No, 858 00:55:51,320 --> 00:55:53,440 postoji li i život? 859 00:55:54,320 --> 00:55:58,120 Otkrivanje takvih ekstrasolarnih planeta pokazalo se vrlo zahtjevnim. 860 00:55:58,240 --> 00:56:00,680 Oni su često skriveni od astronoma u snažnom sjaju 861 00:56:00,720 --> 00:56:03,960 svojih matičnih zvijezda. 862 00:56:04,920 --> 00:56:08,040 Interferometri lansirani u tamni svemir 863 00:56:08,160 --> 00:56:10,760 mogli bi ponuditi novi odgovor. 864 00:56:10,799 --> 00:56:13,520 NASA trenutno razmatra projekt nazvan 865 00:56:13,560 --> 00:56:16,120 Terrestrial Planet Finder. 866 00:56:16,240 --> 00:56:20,680 A u Europi, znanstvenici rade na nacrtima za Darwin Array. 867 00:56:20,799 --> 00:56:24,360 Šest svemirskih teleskopa orbitira oko Sunca u određenoj formaciji. 868 00:56:24,480 --> 00:56:28,520 Laseri kontroliraju njihovu međusobnu udaljenost s preciznošću od jednog nanometra. 869 00:56:28,560 --> 00:56:32,200 Zajedno, oni imaju nevjerojatnu moć razlučivanja, te poništavaju sjaj 870 00:56:32,240 --> 00:56:36,040 zvijezda, da bi znanstvenici oko njih mogli vidjeti 871 00:56:36,160 --> 00:56:39,800 planete slične Zemlji. 872 00:56:40,640 --> 00:56:44,880 Zatim će astronomi proučavati svjetlost koju planet reflektira. 873 00:56:45,000 --> 00:56:49,960 Ona nosi spektroskopski otisak atmosfere planeta. 874 00:56:50,000 --> 00:56:53,280 Tko zna, za petnestak godina možda otkrijemo znakove prisustva 875 00:56:53,320 --> 00:56:55,600 kisika, metana i ozona. 876 00:56:55,720 --> 00:56:58,800 Znakove života. 877 00:57:01,000 --> 00:57:03,520 Svemir je pun iznenađenja. 878 00:57:03,640 --> 00:57:05,960 Nebo nikada ne prestaje impresionirati. 879 00:57:06,080 --> 00:57:08,960 Nije ni čudo što stotine tisuća astronoma amatera širom planeta 880 00:57:09,000 --> 00:57:11,520 svake vedre večeri izlaze 881 00:57:11,640 --> 00:57:13,200 da se dive svemiru. 882 00:57:13,240 --> 00:57:15,520 Njihovi teleskopi su mnogo bolji od instrumenata 883 00:57:15,640 --> 00:57:16,960 koje je koristio Galileo. 884 00:57:17,000 --> 00:57:20,600 Njihove digitalne slike nadmašuju čak i fotografije koje su 885 00:57:20,640 --> 00:57:23,760 napravili profesionalci prije samo nekoliko desetljeća. 886 00:57:23,880 --> 00:57:27,200 Želja astronoma za razumijevanjem Svemira, kao i njihova teleskopska istraživanja, 887 00:57:27,240 --> 00:57:30,760 stari su svega 400 godina. 888 00:57:30,799 --> 00:57:35,040 Još uvijek postoji mnogo neistraženih područja. 889 00:57:35,560 --> 00:57:38,880 Prilično smo napredovali od vremena kada je Galileo počeo istraživati nebo 890 00:57:39,000 --> 00:57:42,200 svojim teleskopom, prije četiri stoljeća. 891 00:57:42,240 --> 00:57:45,440 I danas promatramo Svemir teleskopima, 892 00:57:45,480 --> 00:57:50,800 ne samo sa Zemlje, već i iz prostora izvan nje. 893 00:57:50,920 --> 00:57:54,520 Sjeme čovječnosti leži u našim, naizgled beskrajnim, izvorima 894 00:57:54,640 --> 00:57:57,680 dosjetljivosti i znatiželje. 895 00:57:57,799 --> 00:58:00,360 Tek smo počeli odgovarati na neka od najvećih 896 00:58:00,400 --> 00:58:02,440 ikada postavljenih pitanja. 897 00:58:02,480 --> 00:58:05,120 Otkrili smo preko tri stotine planeta oko drugih zvijezda 898 00:58:05,160 --> 00:58:09,200 u našem Mliječnom putu i pronašli organske molekule na planetima 899 00:58:09,240 --> 00:58:12,760 koji kruže oko udaljenih zvijezda. 900 00:58:12,799 --> 00:58:17,440 Ova nevjerojatna otkrića možda se čine kao vrhunac ljudskog istraživanja, 901 00:58:17,520 --> 00:58:21,520 ali najbolje će, nesumnjivo, tek doći. 902 00:58:21,640 --> 00:58:24,440 I vi se možete pridružiti istraživačima! 903 00:58:24,480 --> 00:58:29,200 Podignite pogled i budite radoznali!